in

Do dugo u noć, plesao se menuet, družilo i šurovalo, u gornjogradskoj palači koja je već 27 godina privremeni dom Hrvatskog povijesnog muzeja

U 18. stoljeću u Zagrebu se pale prve ulične svjetiljke. Grad postaje sjedište društvenog, političkog i kulturnog života. To je početak kulture jednog novog, galantnog Zagreba. Tim duhom privučeni u grad dolaze mnogi umjetnici, glumci, arhitekti i obrtnici.

Privlačio je Zagreb i sve više velikaša koji su se natjecali tko će izgraditi ljepšu palaču. Jedna od najreprezentativnijih je barokna palača Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch. Nalazi se na adresi Matoševa 9 na Gornjem gradu. Sagrađena je 1764. prema projektu zasad nepoznatog arhitekta.

 

Investitor palače bio je grof Sigizmund Vojković (Vojkffy) čiji je grb prikazan u štuku na zabatu pročelja. Bio je kraljevski komornik i zapovjednik straže u dvorcu Schönbrunn u Beču u vrijeme vladanja carice Marije Terezije.

Postoje brojni argumenti da je Marija Jurić Zagorka za svoj glavni lik u romanu “Grička Vještica” iskoristila upravo  nasljeđe Sigismunda Vojkovića, odnosno Vojkffya, njegovu vojničku pozadinu, s karakternim crtama Trenkovih pandura. Također, fizički opis Siniše neodoljivo podsjeća na još jednog člana obitelji Vojković- Janka. O tome je moguće više pročitati na ovom linku. 

U 19. stoljeću palača je došla u ruke obitelji Oršić, potom su ju posjedovale barunske obitelji Kulmer te potom Rauch iz čijeg je vremena sačuvana njezina unutrašnjost. Bila je jedno od važnih okupljališta hrvatskog visokog društva pa je ostala zapamćena i po brojnim zabavama, plesovima i manjim predstavama.

Nakon što je od posljednjih privatnih vlasnika grad Zagreb kupio palaču 30-tih godina 20. st. ona je postala sjedištem zagrebačkih gradonačelnika.

U palači je već 27. godina “privremeno” smješten Hrvatski povijesni muzej, obzirom da se do danas očito nitko nije ozbiljno pozabavio rješenjem jednog od glavnih pitanja – realizacije trajnog postava u trajnom prostoru Hrvatskog povijesnog muzeja. Ideja gdje bi taj prostor mogao biti bilo je mnogo, no realizacije malo pa palača do danas ostaje jedini izložbeni prostor Hrvatskog povijesnog muzeja.

Na fotografijama su vidljivi i likovi iz hrvatske povijesti koji su služili kao atraktivan dodatak izložbi “Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja. Cilj izložbe koja traje do 30. rujna 2018. bio je informirati javnost zašto je bitno preseljenje Hrvatskog povijesnog muzeja.

Zanimljivo da je palača povijesno bila dom dvije obitelj, Vojkffy i Oršić, koje su odigrale značajnu ulogu u radnji „Gričke vještice”.

Pištolji za dvoboj nijemo svjedoče o vremenu kad je duel bio obveza, a život riskirao za čast koja nije trpjela kukavice

O Rokovačkim zidinama malo je poznato, jesu li to ostaci samostana, crkve ili mošeje , ne znaju ni najbliži susjedi