Izrađen od pozlaćene mjedi, ukrašen koraljima i koraljnim gemama ovaj komplet plemićkog nakita i danas se čuva u istoj drvenoj kutiji u kojoj je izvorno i isporučen svom vlasniku, grofu Pejačeviću, pripadniku našičke grane grofovske obitelji Pejačević.
Obitelj je bila istaknuti predstavnik slavonskog visokog plemstva čiji su članovi imali važnu ulogu u političkom, gospodarskom i kulturnom životu Hrvatske.
Tako je grofa Teodora Pejačevića kao hrvatskog bana odjevena u magnatsku galu upravo je s tim nakitom portretirao slikar Vlaho Bukovac 1903., u godini kada je bio imenovan hrvatskim banom naslijedivši na položaju bana Khuena Héderváryja.
Nakit se sastoji od pojasa za sablju, čelenke za kalpak i dugmadi u tri veličine (ukupno 48 komada) i inače je pohranjen u čuvaonicima Hrvatskog povijesnog muzeja.
Prezentiran na izložbi “Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja” nalazi se u originalnoj drvenoj kutiji na čijem je poklopcu s unutarnje strane na svili u zlatotisku otisnuta oznaka radionice draguljara braća Granichstädten iz Budimpešte, no nažalost nedostaju lanac za menten i tri dugmeta.
U Hrvatskom povijesnom muzeju saznajemo kako je nakit ovog tipa bio aastavni dio velikaške ili magnatske odore nazvane gala, koja je sve do kraja postojanja Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine bila vidljivim odjevnim znakom hrvatskog plemstva, a kojom je ono izražavalo svoj istaknut društveni položaj.
To je bila vojno–feudalna odjeća čiji su se karakteristični elementi i dijelovi formirali u 15. i 16. stoljeću pod orijentalnim utjecajem, a koji su preko Poljske i Ugarske ušli u odjevni inventar hrvatskog visokog plemstva.
Stoga su odore poljskog, ugarskog i hrvatskog plemstva vrlo slične. Na to upućuje Cesare Vecellio u svom djelu „Degli Habiti antichi et moderni di diverse parti del mondo“, pregledu kostima svijeta s ilustracijama i popratnim tekstovima, tiskanim u Veneciji 1590., u kojem je opisana karakteristična odora ugarskog i hrvatskog plemstva „Habito d’Ungaro et Crovatto nobile“.
Plemićki nakit jedan je od 216 predmeta izloženih na izložbi “Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja” koju je moguće pogledati do 30. rujna u jedinom izložbenom prostoru Hrvatskog povijesnog muzeja. Nalazi se na katu južnog krila barokne palače iz 18. stoljeća na zagrebačkom Gornjem gradu. Svrha je i cilj izložbe jest informirati javnost zašto je bitno preseljenje Hrvatskog povijesnog muzeja i realizacija prvog muzejskog stalnog postava.
Hrvatski povijesni muzej brine o nacionalnoj baštini, muzejska građa sastavnica je nacionalne i opće povijesti. Odgoj i obrazovanje mladih i odraslih odvija se putem izložbi i radionica. Djelovanje muzeja možete pratiti i na Facebooku.
