Zovu ih i Atlasom mistike svjetla, jer vitraji zagrebačke katedrale s visoka prikazuju motive iz Isusova i Marijina života.
Naručio ih je 1844. Biskup Haulik i sastoje se od središnjeg prozora s prizorom Uznesenja bl. Djevice Marije na nebo, a pokrajnje prozore sa svecima.
U knjizi Kitab al-Durra al-Maknuna iz VIII st., arapski (al)kemičar Jabir ibn Hayyan je prvi znanstveno opisao način dobivanja obojenog stakla iz mješavine različitih metalnih oksida, gline i silikata.
Tako je u razdoblju od 1215 – 1240. ostakljeno 176 prozora gotičke katedrale u Chartru, s gotovo 2000 četvornih metara obojenog i oslikanog stakla. Njihova je svrha bila nepismenima slikom prenijeti biblijske priče.
Oslikani prozori – vitraji – pravljeni su od obojenih komadića stakla povezanim olovnim okvirićima. Čitaju se odozdo prema gore, i od lijeve prema desnoj strani. Na oslikanim prozorima nisu bili rijetkost ni reklamni oglasi sponzora.
Tako su u dnu vitraja prvog prozora sjeverne lađe upisani svi Bolléovi suradnici na obnovi katedrale.
