fbpx
Ban Petar Berislavić Hrvatskoj je pribavio naslov “Predziđe krščanstva” i junački pogino u borbi na Vražjoj gori
Petar Berislavić, djelo Ivana Meštrovića iz 1933. godine
Ritam vremena

Ban Petar Berislavić Hrvatskoj je pribavio naslov “Predziđe krščanstva” i junački pogino u borbi na Vražjoj gori

20.05.2018. Ured za blaga i misterije

U razdoblju od samo 30 godina, od Krbavskog do Mohačkog poraza, pohodi Osmanlija uzdrmali su temelje Hrvatske koja je tada bila u savezu s Mađarskom. Plemići i narod masovno su napuštali ugrožena područja pa stare isprave govore o potresnom rastanku Hrvata sa starom postojbinom. 

Čim je 1513. godine preuzeo visoku bansku dužnost, Berislavić se odmah okomio na turske haračlije koji su porobljavali stanovništvo između Une i Kupe. Tako je kod Dubice suzbio nasrtaj brojnih Turaka tako žestoko da ljetopisi navode kako je “što ih (Turaka ) ne izgine na bojnim polju, to pozoba Sava i Una”. 

Ime bana Petra Berislavića odmah se razglasilo Europom a papa mu je darovao sablju i počasni klobuk. Sljedećih godina budno je brinuo o obrani Hrvatske i više ili manje uspješno, poduzima različite napadne i obrambene akcije.

Troškove za vojsku plaćao je prodajom imanja i nije se puno uzdao u pomoć zapada a više u slogu hrvatskih staleža. Njegova nastojanja ojačala su hrvatsku granicu pa se ona više godina održala pred turskim naletima. U to je doba i papa Leon X skovao termin koji je ušao u sve povijesne anale: da je Hrvatska “Predziđe kršćanstva”.

Na planini Plješevici, negdje između rječice Korenice i Bihaća na Uni, ban sa svojih 300 ratnika 20. svibnja 1520. godine razbio i natjerao 800 turskih vojnika u bijeg.

U to je bitki sudjelovao još jedan hrvatski junak, kapetan Klisa Petar Kružić. Prigodom potjere ban je zaostao zajedno sa svojom dvojicom mladih pomoćnika zbog nezgode s konjem. Baš kad su riješili problem s konjem, na njih je iznenada navalilo šezdesetak Turaka.

Ban Petar Berislavić naredio je svojim pomoćnicima da bježe, te je, ubivši nekoliko turskih vojnika, s mačem u ruci junački poginuo.

Opća žalost za banom kojeg su Hrvati voljeli kao oca zavladala je u Hrvatskoj, te širom Europe. Nekoliko sati nakon banove pogibije, papa Lav X. imenovao je hrabrog Petra Berislavića kardinalom, ne znajući da je on mrtav.

Tijelo Petra Berislavića odneseno je u Vesprim, gdje je i svečano sahranjeno. Njegovo poprsje danas stoji u zagrebačkoj katedrali uz bok drugih hrvatskih velikana. Njegova je pogibija potresla sve zapadne prijestolnice, toliko su njegovo ime i junačka dijela bili poznati u zapadnoj Europi.