fbpx
Dan kad su zagrebački đaci pomahnitali: napali su straže, oduzeli oružje i krenuli u pohod prepun krađa, tučnjava i paleža
Zločin i kazna

Dan kad su zagrebački đaci pomahnitali: napali su straže, oduzeli oružje i krenuli u pohod prepun krađa, tučnjava i paleža

07.06.2018. Vibor Brkić-Tot

Zagreb u prošlosti nije bio miran grad. Mnogobrojni nemiri i bune svjedoče o neslozi, koja je vladala ne samo među građanima, nego i u samom zagrebačkom magistratu i gradskom vijeću.

U toj sredini početak 18. stoljeća može se označiti kao osobito burno vrijeme, ispunjeno nizom nemilih ispada i događaja. Danas je teško ustanoviti povod tih nemira, ali po svemu sudeći uglavnom se nije radilo o ničem drugom, nego osobnim ambicijama pojedinaca, koji se nisu mogli redovitim putem ugurati u gradski magistrat ili gradsko vijeće, pa su odabrali put nasilja.

HDA

Gradske časti su, naime, u to vrijeme bile jako poželjne. Jedna od najpoželjnijih bila je čast pročelnika gradskog vijeća koju je obnašao isti onaj izabran za gradskog fiskuša, a koji je mogao redovito neupućene gradske vijećnike držati na koncu kao lutke.

Uzroci nasilja

Počinju se održavati tajni sastanci gradskog vijeća, no u malom gradu to nije moglo proći nezapaženo, i građani postaju sve više nemirni bez povjerenja u vlasti.

Zbog raznih političkih igara i previranja u gradu raste osjećaj nesigurnosti.

Godine 1727. dolazi do većih buna kojima su kolovođe bili braća Pisančić, a u studenom 1728. pomahnitali đaci čine izgrede i veliku štetu. Noću u skupinama napadaju građane, zadirkivaju ih i progone.

1728. kad su pomahnitali đaci činili izgrede i veliku štetu. Noću su u skupinama napadali građane, zadirkivali ih i progonili. Navaljivali su i na gradsku stražu, stražare smrtno ranjavali, otimali im i lomili oružje. Čak su i kuće palili.

Nepoznat završetak

Gradski je magistrat zbog toga 25. studenog 1728. bio prisiljen izdati posebne odredbe kako bi se izgredi zaustavili. Nije poznato kako su se obračunali sa đačkim skupinama.

U to je vrijeme uloga gradskih sudaca, fiškala i ostalih gradskih vlasti rasla, s tim i njihova svjetovna moć, jer su pružali određenu sigurnost i osjećaj reda na ulicama.

No kada su se izgrednici smirili, a s razbojnicima obračunalo bilo je teško pustiti strogu vlast nad gradom koja je njihovim ulogama davala iznimnu moć i ugled.