in

Danas ne znamo ni kako je izgledao, a Ivan Krstitelj bio je čovjek kojem se Hrvatska toliko svidjela da je odlučio ostati i napisati prvi pučki zdravstveni priručnik

Ilustracija / William Simpson (1823–1899)

U pratnji reformatora zdravstva  i osobnog liječnika austrijskog cara doktora Gerharda van Svitena, Ivan Krstitelj Lalang 1772. godine putovao je Hrvatskom koja mu se toliko svidjela da je odlučio tu i ostati.

Rođen je 27. travnja 1743. godine u Luksemburgu, Belgijanac koji je u Beču završio studij medicine i liječničku praksu. No te godine, njegov život iz temelja se promijenio.

Na poticaj doktora van Svitena imenovan je županijskim fizikom u Varaždinu sa zadatkom preustroja zdravstvene službe. Objavio je prve zdravstveno-prosvjetne knjige za puk: Vračtva ladanjska (1776) što je bio  je prvijenac hrvatske medicinske literature. Knjigu je izdala tiskara Ivana Tomaša plemenitog Tratnerna.

LALANGUE, Ivan Krstitelj, Vračtva ladanjska, Varaždin, 1776.

Uz predgovor, Lalangueova knjiga ima 31 poglavlje, a bavi se socijalnim pitanjima sela, koje je u ono vrijeme bilo u zaista teškim uvjetima življenja.

Iznosi 7 najčešćih uzroka bolesti poput napornog težačkog rada, siromaštva, slabo pripremljene hrane, oskudne i neprikladne odjeće i obuće te vina i rakije, koje seljaci i pored siromaštva pretjerano uživaju.

Lalangue iznosi i upute za liječenje, a opisuje i druge tadašnje česte bolesti, od raznih prehlada, gripe i drugih upala do velikih boginja, kuge, malarije i upale pluća koju naziva vužiganje pljuč iliti bodec.

Objavio i knjigu Kratek navuk od meštrije pupkorezne (1777 godine).

Lalangue je ostao u Varaždinu do smrti, 20. svibnja 1799. godine te je pokopan na groblju uz Vidovsku crkvu, koje je prije 100 godina preseljeno na sadašnje središnje groblje.

Od tada, izgubio mu se grob, ne postoji ni njegov portret, pa se ne zna ni kako je izgledao.

Između Ivančice i Varaždina stoji dvorac Maruševec čije fotografije snimljene u ranu jesen oduzimaju dah

U napuštenom naselju stoji zaključana crkva sagrađena da održi vjeru stanovnika u povratak i skloni jedan kip sv. Antuna