in

Čudesna knjiga izumitelja padobrana Fausta Vrančića: crtao je mostove, strojeve i ljude kojima je pokušavao olakšati živote

Faust Vrančić tada je imao 65 godina, već je neko vrijeme bio teško bolestan  no to ga nije spriječilo da skoči četerokutnim platnom sa zvonika i po tome uđe u trajnu memoriju ovih prostora kao izumitelj padobrana.

Bilo je to nedugo prije njegove smrti i nije poznato sa kojeg je zvonika točno skočio. Jedni izvori navode zvonik bazilike sv. Marka u Veneciji visok 98 metara, drugi pak izvori navode 86 metara visok zvonik katedrale svetoga Martina u Bratislavi.

Treći pak izvori navode kako je osim sa tornjeva crkava skakao i sa litica, no jedno je sigurno; Faust je skočio i po tome postao poznat, no izum padobrana nije iedini utjecaj koji je Faust Vrančić imao na buduće generacije.

 

Bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik i biskup i danas se smatra jednim od najznačajnijih Hrvata svih vremena. Zbog utjecaja koji je kroz svoje izume ostavio tijekom stoljeća su mu pridavali i druga podrijetla, pa su ga tako obilježavali kao Talijana, madžarskoga matematičara i slično.

Njegove su izume pripisivali drugima, pa tako i njegov padobran Leonardu da Vinciju. Svoje stajalište o domovini Vrančić je dao u opisu šibenske katedrale u knjizi koja je obilježila njegovo djelovanje, Novim strojevima.  »…iznimno je lijepa i neobična oblika, pa sam je htio, kao ures svoje domovine, uvrstiti ovamo među svoja nova otkrića…«

 

Machinae novae, odnosno Novi strojevi su jedno od najvažnijih djela iz područja tehnike s početka XVII. st.  S pravom možemo pretpostaviti da je Vrančić poznavao djela o strojevima što su ih prije njega objavili arhitekti i vojni inženjeri, kao što su Andrea di Pietro Palladio (1508.-1580.), Agostino Ramelli (o.1531.–o.1600.), Domenico Fontana (1543.-1607.), Jacopo de Strada (1507.-1588.), Giambattista della Porta (1535.-1615.) i drugi  jer je neke njihove projekte usavršio i uvrstio u svoju knjigu.

Crtež četverokutnogpadobrana Faust Vrančić je objavio u Novim strojevima. Na 49 bakrotiska prezentirao je 56 izuma i tehničkih konstrukcija, a među njima i nekoliko tuđih projekata za koje je držao da se uklapaju u njegovo djelo ili da će mu poslužiti kao nadahnuće za druge savršenije izume.

Posebnu je pozornost obratio na gradnju mostova s lukom, prvo drvenih, potom kamenih i na kraju brončanih. U svojem djelu donio je 18 različitih projekata mlinova s pogonom na vjetar, na morske struje, na plimu i oseku te na ručni i životinjski pogon, a bavio se još organizacijom poljodjelstva (kosidba, vršidba i čišćenje žita), zatim problemima uzvodne riječne plovidbe, konstrukcijama sunčanih satova, kao i satova na vodu i vatru.

Svojim konstrukcijama i projektima Vrančić je bio daleko ispred svojega vremena, a mnogi od njegovih izuma ostvareni su tek mnogo desetljeća poslije. Prvi metalni most s lukom sagrađen je 1773. u Engleskoj.

Čuveni pak francuski fizičar Sébastien Lenordmand (1757.-1839.), tek je 26. studenoga 1783. skočio padobranom s kule Observatorija u Montpellieru i nije se pri padu ozlijedio, a 1797. prvi skok padobranom iz balona izveo je André Jacques Garnerin (1769.-1823.), također Francuz.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Dvorac burne prošlosti Bela I, koji je prema predaji bio i utočište legendarnog kralja Rikarda Lavljeg Srca prodaje se za 650 tisuća eura

Bio jednom Karlo Veseljak iz Križovljan grada od čijih su psina strepili svi a jednom je na splavi zasvirao glasovir