in

Jedina potpuno sačuvana templarska građevina u Hrvatskoj nalazi se kod Našica, stotinama godina kasnije i dalje se koristi

Share With Your Friends

Udaljena samo tri kilometara od središta Našica, crkva Svetog Martina posebna je po svojoj povijesti, preslojavanju stilova te skromnom uređenju interijera. Crkvica je sagrađena u prvoj polovini 13. stoljeća, za što su zaslužni templari, pripadnici viteškog crkvenog reda. Spomenik je nulte kategorije.

Foto: Romanička crkvica Svetog Martina kod Našica

Njena skladna kamena gradnja kasnoromaničke strukture s već prisutnim gotičkim detaljima dominira na zaravni brežuljka koji od susjednog središta Našica dijeli dolina Našičke rijeke.

S ovog se mjesta pruža strateški pogled prema brežuljkastim vrhovima Krndije s jedne strane i ravničarskom dijelu Slavonije s druge strane.

Jedina potpuno sačuvana templarska građevina u Hrvatskoj

Prema povijesnim spisima, 1183. godine zagrebački biskup Prodan daruje templarima posjed sv. Martina i trgovište Našice, a ban Đula Šikloški, prvi poznati gospodar Našica, dao je templarima na darovanom posjedu sagraditi crkvu, najvjerojatnije oko 1229. godine.

Crkvu i posjed naslijedili su nakon ukinuća templarskog reda ivanovci, no i oni nestaju u burnim vremenima osmanlijskog osvajanja Slavonije, a na prostoru Našica do naših dana ostaju tek franjevci. Smatra se da su došli u Našice već krajem 13. stoljeća, kao članovi ugarske franjevačke provincije.

Crkva Svetog Martina je po mišljenju stručnjaka najočuvanija crkva templarskog reda u Hrvatskoj o kojoj se i danas brinu franjevci iz crkve i samostana sv. Antuna Padovanskog u Našicama. Koriste ju za mise nakon sahrana te na blagdan sv. Martina.

Crkva je temeljito obnovljena 1977., a do 1991. godine čuvala je vrijedan barokni oltar koji je uništen u granatiranju Našica i okolice iz obližnje vojarne. 2011. godine zamijenjen je krovni pokrov nad svetištem i oplata tornja s križem.

Osobito značajno otkriće pri obnovi crkve u 20. stoljeću su grafiti uklesani u kamenu ugrađenom u zid crkve. Jedan je na latinici i sadrži ime MARTIN. Drugi glasi PISA IA FRA BLAŽ… a pisan je bosančicom.

Također, vrijedno otkriće je kameni templarski grb u obliku štita, pouzdano datiran u 13. stoljeće, pa se smatra najstarijim sačuvanim kamenim grbom sjeverne Hrvatske.

Kultovi umrlih: znakove smrti prepoznavali su snovima, gavranima i kukavicama, a lavež i tuljenje bilo je posebno znakovito

Krivudavim ulicama Bakra, nekoć najvećeg grada Hrvatske, i sada struji vrijeme koje podsjeća na burne događaje prošlosti