fbpx
Na današnji dan prije 745 godina održan je prvi dokumentirani Hrvatski sabor i odmah regulirao pitanje narodnog ustanka
Oton Iveković / Krunidba kralja Tomislava
Ritam vremena

Na današnji dan prije 745 godina održan je prvi dokumentirani Hrvatski sabor i odmah regulirao pitanje narodnog ustanka

19.04.2018. Ivana Horvatek

U Zagrebu je 19. travnja 1273. održan prvi poznati sabor, sa sačuvanim zapisnikom i zaključcima.  Na Saboru su donesene odredbe o sudovanju, dizanju općeg ustanka (insurrectio) u obrani zemlje, porezima i ostalim javnim davanjima.

Njegovi su zaključci prvi poznati i cjelovito sačuvani zaključci Sabora preko prijepisa isprave Zaključci Sabora Kraljevine Slavonije održanog u Zagrebu 1273., koje je potvrdio ban Matija. 

Tada je utvrđen i naziv sabora: Opći sabor čitave kraljevine Slavonije (Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis), a njegove se odluke nazivaju statuta et constitutiones (odredbe sa zakonskom snagom). Odluke Sabora svojim pečatom potkrepljivao je ban.

U prošlosti,  skup narodnih predstavnika sazvan radi raspravljanja i odlučivanja o pitanjima važnim za zajednicu u cjelini ili jednog njezinog dijela nazivao se tijekom hrvatske prošlosti različitim nazivima. Stanak, shod, shodište, spravišće, sbor, sborište, sabor, vijeće, skupština, nazivi su među kojima je najčešće bio i ostao u upotrebi naziv: sabor.

Oton Iveković / Krunidba kralja Tomislava

Prvi hrvatski sabori bilježe se još u vrijeme narodnih vladara, knezova a kasnije kraljeva (7. – 12. stoljeća). U to vrijeme sabori su rezultat potrebe društvenog života kako bi se nametnuo potreban sustav pravila i stvorila osobna i imovinska sigurnost. Neki sabori bili su regionalni dok su drugi bili i državni skupovi na kojima su plemenski čelnici (župani) zajedno s istaknutim ratnicima birali knezove.

Izabiranje Vladislava za kneza primorske Hrvatske 821. godine prvi je zabilježeni državni sabor Hrvata. Saborovanje se održavalo na otvorenim prostorima u blizini kneževa dvora ili poznatije crkve, a ako je trajalo više od jednog dana, na tom se mjestu podizao šator.

Osim svjetovnih, u Hrvatskoj su se održavali i crkveni sabori od kojih su neki imali i političko značenje zbog određivanja područja pod jurisdikcijom crkvene vlasti, veličine crkvenih posjeda i službenog jezika bogoslužja.

Prelaskom Hrvatske iz kneževine u kraljevinu 925. godine državni sabori postali su i krunidbeni. Posljednji krunidbeni hrvatski sabor bio je 1089.godine prigodom krunidbe kralja Stjepana II.

Hrvatski sabor