Njegove vode stoljećima su napajale i uništavale, sve dok ga nisu otjerali u podzemlje kojim i danas teče
Zaboravljena mjesta

Njegove vode stoljećima su napajale i uništavale, sve dok ga nisu otjerali u podzemlje kojim i danas teče

26.08.2018. Vibor Brkić-Tot

Gradec i Kaptol kao jezgre budućeg Zagreba nastali su na završim dijelovima rebara Medvedničkog prigorja nadvisujući dolinu Save, sigurni od njezinih poplava. Nabujali potoci koji su se s Medvednice naglo spuštali u dolinu Save navodnjavanjem su donosili osnovnu egzistenciju srednjovjekovnom gradu, no i velike brige njezinim građanima.

Najznačajniji od njih svakako je bio potok Cirkvenitza (kasnije nazvan Medveščak), žila kucavica između dva susjedna naselja i stoljetna granica između Biskupskog i Kaptolskog Zagreba te Slobodnog i kraljevskog Gradeca.

Prikaz Zagreba, početak 15. stoljeća.

Do kraja 19. stoljeća  tekao je kroz čitav grad: Ksaverskom dolinom, današnjom Medvedgradskom i Tkalčićevom ulicom, Pod zidom, prelazeći Bakačevu, tekao je iza kuća u gornjoj Vlaškoj ulici, potom današnjom Jurišićevom i Draškovićevom nastavljao preko staroga Sajmišta, gdje je naglo skretao prema jugoistoku, ulijevajući se u Savu na današnjem Žitnjaku.

Tkalčićeva ulica, potok Medveščak prije zatvaranja 1897

Njegove vode stoljećima su tjerale gradske, kaptolske, cistercitske, župne i obrtničke mlinove. Tu nastaju i prve zagrebačke manufakture. Već od 13.st. tu su kaptolska i gradska kupališta i lječilišta. Kupalo se u grijanoj vodi iz Medveščaka, koju su pripremali kupeljnici (balneatori). Puštala se i krv iz žila, stavljali takozvani rogovi, brijači su bili i kirurzi, vadili su zube, liječili rane, brijali i šišali građane.

Izložba “Potok u srcu Zagreba”, Muzej grada Zagreba

Jedna od prvih zabilježenih poplava u Zagrebu bila je 1651. kada su se po gradu razlile vode potoka Medveščaka. Voda je valjala kamenje, nosila drveće, a kuće rušila do temelja. Kako je nepogoda nastupila nakon oluje u noći, voda je odnijela i 52 života.

Zbog učestalih poplava medvednički potoci s vremenom su kanalizirani u podzemlje grada.

Izložba “Potok u srcu Zagreba”, Muzej grada Zagreba

Medveščak još uvijek teče prirodnim putem s mnoštvom slapova i vodopada od izvora iznad Kraljičinog zdenca do retencijskog sustava kod Lagvića, nastavljajući reguliranim otvorenim betonskim koritom do Mihaljevca, ponirući u nadsvedeni kanal ispod Ksaverske ceste, Medveščaka i Ribnjaka te Draškovićevom prema Držićevoj, gdje se spaja s glavnim odvodnim kanalom i s njim ulijeva u Savu kod Ivanje Reke.

Izložba “Potok u srcu Zagreba”, Muzej grada Zagreba

Regulacija potoka utjecala je na zatvaranje mnogih objekata i promjenu okoliša te razvoj modernoga grada Zagreba. No i danas, on teče ispod grada koji je svojim odlaskom u podzemlje pomogao stvoriti.