in

O Rokovačkim zidinama malo je poznato, jesu li to ostaci samostana, crkve ili mošeje , ne znaju ni najbliži susjedi

Foto: Ruševine gotičke crkve kod Rakovaca- Rakovačka zidina

Južno od Vinkovaca, s desne strane ceste za Rokovce, nalaze se ostaci rimokatoličke crkve, tzv. Rokovačke zidine. Riječ je o nekada dobro vidljivom luku portala i dijelu zidova crkve koji se danas jedva vide.

Crkva je i danas neistražena. Smatra se da je bila pravoslavna ili preinačena u pravoslavni samostan za vrijeme Osmanlija te da su je Osmanlije preinačile u džamiju koja je naposljetku spaljena.

Povjesničar Gjuro Szabo piše da “ni najbliži susjedi ne znaju o toj ruševini ništa, samo govore da je to bila turska mošeja. Službeni popis gradina iz godine 1905. znade da je crkva pred kojih sto godina imala krov i da se na zidovima opažaju tragovi slikarija. Danas svemu tomu nema traga. Paroh u Maroviću pokazao mi je ikonu iz te ruševine, pa je više nego vjerojatno da je ta gotska građevina poslije turske vlasti bila predana pravoslavnom svećenstvu. Gotska crkvica bila je malena, posve srodna onoj u Mikanovcima. Na južnoj strani nalaze se tri uzana prozora, od polukružne apside očuvalo se dosta tragova, a glavni ulaz zarubljen je okvirom s gotskim rezom.”

Foto: Gjuro Szabo 1912.

Crkva je bila jednobrodna građevina s polukružnim svetištem. Građena je u  romaničkom stilu s tragovima pregradnji u vrijeme kasne gotike. Tako se prvobitna gradnja crkve može smjestiti u 13. stoljeće, a gotičke preinake za vrijeme izgradnje samostana u 15. st. Građena je od dobro pečene opeke, glavni je ulaz imao kameni gotički dovratnik, na južnoj stijeni bila su tri omanja prozora, a na sjevernoj kasnogotički bočni ulaz s okvirom od opeke. Još su se pokraj 19. stoljeća vidjele zidne gotičke slikarije.

Znanstvenica Diana Vukičević-Samardžija je ustvrdila da je crkva zacijelo pripadala tamošnjem srednjovjekovnom franjevačkom samostanu, a Stjepan Pavičić je tvrdio da je samostan i crkvu dao sagraditi Filip Korogy 1415. godine.

Turci su samostan zapalili 1526. te ponovno 1531. godine. Sudeći prema povijesnim izvorima i analizi tlocrta te starosti, Rakovačka zidina je zapravo zadužbinska gotička kapela, koju su dali sagraditi plemići Motičinski potkraj 15. stoljeća (vjerojatno oko 1486. godine).

Arheološkim obilaskom terena ustanovljen je točan položaj samostana koji je bio lociran nešto sjevernije od crkve. Oko crkve posvećene sv. Roku nekada se nalazilo groblje koje su mještani sela Rokovaca koristili do 18. stoljeća. U 19. stoljeću je navodno postojala i priča da će svatko tko odnese s crkve i jednu opeku ili kamen, umrijeti u roku jedne godine.

izvor: Đurić, Feletar- Stari gradovi, dvorci ii crkve Slavonije i Baranje

Do dugo u noć, plesao se menuet, družilo i šurovalo, u gornjogradskoj palači koja je već 27 godina privremeni dom Hrvatskog povijesnog muzeja

U tamnim noćima, kao sjenka iz noćne more, pojavi se Crni cucek, opasni zloduh koji je inače zarobljen u drvetu