in

Okružena legendarnim grbovima, glava anđela s krilima u drevnom Hreljinu bdjela je nad tabernakulom Jurjeve crkve

Dojavi prijateljima

Foto: Stari grad Hreljin/Blaga & misterije

Svetohranište (lat. tabernaculum) je naziv za zatvoreni ormarić nad središtem oltara u kojem se čuva euharistijski kruh. Obično se nalazio u crkvenim pomoćnim prostorijama uzidan u zid, da bi se od baroka nalazio na oltaru.

Jedan primjer takvog ormarića danas se čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju i kroz njega je moguće isčitati tko ga je točno i zašto naručio. Odgovorom na ta pitanja kao da se otvara prozor u vrijeme kada je grad Hreljin iznad Bakarca bio prosperitetan i važan. U gornjoj polovici podnožja edikula urezan je natpis u dva retka koji znači Ovo je tijelo gospodina našega Isusa Krista 1491.

• HIC • EST • CHORPVS • DOMIͶI ·
ͶOSTRI · YESV · CRISTI • 1491 •

U Hrvatskom povijesnom muzeju objašnjavaju kako je svetohranište do 30. rujna ove godine bilo moguće pogledati na izložbi „Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja“

U donjoj polovici podnožja u sredini, nalazi se glava anđela sa krilima isklesana en face u visokom reljefu. S obje strane glave anđela postavljena su dva grbovna štita.

Na lijevom štitu koji je podijeljen u dva nejednaka polja u gornjem se polju nalazi osmerokraka zvijezda; simbol koji su krčki knezovi upotrebljavali u svojemu grbu u XIV. stoljeću pa sve do 1430. godine.

Foto: Blaga & misterije

U donjem dijelu grba, na slici lijevo od glave anđela,  nalaze se dva okrunjena lava koji u heraldičkom stavu lome kruh. Taj je grb rimske obitelji Fangipani krčkom knezu i hrvatskom banu Nikoli IV. dodijelio papa Martin V. 1430. godine.

Na desnom identičnom štitu u obliku konjske glave u heraldičkom položaju nalazi se svetac zaštitnik grada Hreljina sv. Juraj koji na konju kopljem probada zmaja.

Foto: Blaga & misterije

O naručitelju svetohraništa svjedoči frankopanski grb na lijevoj strani sokla. Radi se o knezu Bernardinu Frankopanu gospodaru Hreljina, stare utvrde koja je od 13 st. u vlasništvu krčkih knezova a spominje se i u Vindolskom zakonu iz 1288. kao jedna od devet vinodolskih općina.

Foto: Blaga & misterije

Obnova crkve sv. Jurja u kojoj  se tabernakul nalazio može se povezati sa doseljenjem u Hreljin određenog broja kanonika kao i biskupa iz Modruša koji su povlače pred Osmanlijama.

Do napuštanja Hreljina došlo je uslijed promjena u gospodarskom životu, a najviše nakon 1728. godine izgradnjom Karolinske ceste od Karlovca do Bakra i Rijeke. Posljednji stanovnici bila su trojica svećenika koji su konačno i zauvijek 1790. godine napustili prostor starog Hreljina i otišli živjeti u novi odnosno današnji Hreljin.

Svetohranište je bilo jedan od 216 predmeta izloženih na izložbi  “Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja” koju je bilo moguće moguće pogledati do 30. rujna u jedinom izložbenom prostoru Hrvatskog povijesnog muzeja koji se nalazi u palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch na zagrebačkom Gornjem gradu. 

Svrha je i cilj izložbe bio je informirati javnost zašto je bitno preseljenje Hrvatskog povijesnog muzeja i realizacija prvog muzejskog stalnog postava. 

Hrvatski povijesni muzej brine o nacionalnoj baštini, muzejska građa sastavnica je nacionalne i opće povijesti. Odgoj i obrazovanje mladih i odraslih odvija se putem izložbi i radionica. Djelovanje muzeja možete pratiti i na Facebooku.

Bezbrojne molitve u crkvi na brežuljku kod izvora starijoj od svih drugih u tom kraju izgovaraju se stoljećima

Čarobnu Žar pticu dugog repa i vatrenog perja za sebe bi poželio svatko, no onaj tko bi ju uhvatio našao bi samo probleme