in

Potraga za izgubljenom Gričkom Vješticom, nijemim filmom u kojem je glavnu ulogu igrao grof – špijun, a scenarij pisala sama Zagorka

Josip Bombelles

Crno-bijeli, nijemi, povijesni film „Grička Vještica“ u režiji Hinka Nučića snimljen je 1920. godine i danas je od njega ostala samo arhivska bilješka. Barem nam tako tvrde poznavatelji i arhivari s kojima smo dosad imali prilike razgovarati o toj temi.

Scenarij za ekranizaciju napisala je sama Zagorka a neki izvori navode da je ulogu Siniše u filmu igrao Josip Bombelles koji je kao mladić sudjelovao u osnivanju prvog hrvatskog poduzeća za proizvodnju filmova „Croatia“ u Zagrebu te posjedovao većinu njezinih dionica.

Grof je živio iznimno zanimljivim životom, bavio se automobilizmom, diplomacijom te bio vlasnik dvorca Opeka u Vinici pokraj Varaždina.

Prema nekim izvorima, bio je slobodni zidar. Kasnije je radio je kao višestruki obavještajni agent, što ga je naposljetku stajalo glave.  Ubijen u Jasenovcu 1942. godine.

Hinko Nučić / Wikipedia Commons

Film je režirao Hinko Nučić, koji je u prvoj kazališnoj adaptaciji utjelovio lik kapetana Siniše te nakon desetljeća režirao drugi postav „Gričke vještice“ na daskama HNK u Zagrebu.

Njegova žena, slovenska glumica Vika Podgorska u tom postavu igrala je ulogu kontese Nere, međutim njezina uloga u ekranizaciji pripala je Meliti Bohinec.

Vika Podgorska / Wikipedia Commons

Zašto je film izgubljen?

Film je danas izgubljen, nijedan njegov primjerak ne može se pronaći u studijskim arhivima, privatnim zbirkama ili javnim kinotekama. Izgubljeni filmovi su karakteristika ranih perioda, odnosno prvih desetljeća filma.

Kao jedan od razloga za tako velik broj nestalih filmova navode se tehničke karakteristike, odnosno korištenje nitroceluloze za izradu filmske vrpce, koja ih je činila zapaljivom i osjetljivom na oštećenja.

Najvažniji je, međutim, bio u komercijalnim razlozima, odnosno nastojanju ranih filmskih proizvođača i studija da uštede na troškovima skladištenja, odnosno shvaćanju filma kao “jeftine” zabave za mase koja nema nikakvu povijesnu ili umjetničku vrijednost.

Filmovi su također bili uništavani iz političkih razloga, kao ekstreman oblik cenzure. Bilo kako bilo od filma „Grička vještica“ iz 1920. danas je ostala samo arhivska bilješka.

No ipak, jedan trag vodi nas prema privatnoj kolekciji u kojoj bi se film mogao skrivati. Do nje dolazimo u sljedećem nastavku ovog serijala.

Zlatno doba obrta: najugledniji majstori urari cijele monarhije tada su zbog ljubavi izabrali Zagreb, i nisu bili jedini

Dvorac Severin na Kupi i dalje stoji na liticama iznad rijeke, propada i čeka neka bolja vremena