fbpx
Stari grad Prekovršac Zrinski su sami razorili kad je postalo jasno da ga zbog gladi ne mogu braniti
Foto: Prekovršac
Dvorci i nasljeđe

Stari grad Prekovršac Zrinski su sami razorili kad je postalo jasno da ga zbog gladi ne mogu braniti

16.09.2018. Ured za blaga i misterije

Hrvatski knezovi Zrinski podigli su na Banovini oko 1470. godine srednjovjekovnu utvrdu Prekovršac kao važan dio europskog bedema od najezde Turaka.

Stari grad Prekovršac i njegove kamene kule i bedemi nalaze se na sjevernoj strani Zrinske gore, iznad sela Prevršca u porječju rijeke Sunje, u današnjoj općini Donji Kukuruzari. Prethodio mu je drveni kaštel Završki s feudalnom kurijom.

Stari se grad prvi put spominje pod imenom Prikovrški kaštel u ugovoru o međusobnom naslijeđivanju iz godine 1509. između Nikole III. Zrinskog i Ivana Karlovića, kad je nakon tragične bitke na Krbavskom polju 1493. godine zbog žestokih ratnih okršaja s Turcima, smrt ratnika- branitelja bila sve češća i izvjesnija.

Foto: Ruševine utvrde Prekovršac

Stari grad izgrađen je od kamena u obliku nepravilna trapeza s branič-kulom, polukulama i kulom na uglovima. Više puta je rušen i dograđivan, često uz pomoć sjevernotalijanskih majstora fortifikacije.

Dominira duh renesansefortifikacijske arhitekture druge polovice 15. stoljeća. Kaštel Prekovršac imao je promjenjivu funkciju, koja se tijekom vremena proširivala i modificirala.

Kada je nakon pada Kostajnice 1556. godine okolica grada zbog turske taktike spaljene zemlje bila toliko opustošena i napuštena, da je sasvim onemogućena prehrana posade, unatoč višegodišnjim naporima Hrvatskog sabora da se hrana doprema iz Varaždina, knezovi Zrinski su sami razorili grad kako ga Turci ne bi iskoristili za daljnja osvajanja.

Tijekom 15. i 16. st. bježeći pred Turcima onamo se u opustjela hrvatska područja doselilo pravoslavno stanovništvo. Nakon završetka najžešćih ratova s Turcima i nakon mira u Srijemskim Karlovcima 1699 godine, Prekovršac se spominje samo kao ruševina.

Do danas se očuvao u ruševnom stanju te je teško dostupan zbog nepostojanja cestovne komunikacije, ali i u znanstvenoj literaturi o sustavu hrvatske krajiške obrane u 16. stoljeću zauzima istaknuto mjesto po svome značajnom doprinosu protuturskom obrambenom sustavu, koji je preko stotinu godina uz goleme žrtve hrvatskog naroda usporavao i zadržavao tursko prodiranje ka Zagrebu i dalje prema Beču, u Srednju Europu.

izvor: Općina Donji Kukuruzari.hr