fbpx
U skrovitim djelovima južnog Psunja, gdje šume i zapušteni voćnjaci prikrivaju pogled, bujao je u srednjem vijeku život
Foto: Ostaci srednjovjekovne kule u Podvrškom iz 15. stoljeća
Dvorci i nasljeđe

U skrovitim djelovima južnog Psunja, gdje šume i zapušteni voćnjaci prikrivaju pogled, bujao je u srednjem vijeku život

28.05.2018. Ured za blaga i misterije

Plemićki dvorci, benediktinski svećenici, majstori graditelji obogaćivali su taj kraj još u 13. stoljeću. Povijesne dokumente i listine koji opisuju taj život potvrđuju u naše vrijeme mnogi materijalni dokazi koji  se susreću na sve strane.

Tako je godine 1973. nakon poplave otkriven romanički kapitel koji je vjerojatno pripadao rudinskoj opatiji. Dogurala ga je bujica i danas se ubraja među monumentalna zdanja europske romantike.

U dvorcu i utvrdi Podvrško živio je nekoć i sam zapovjednik Beograda, Franjo Hedervari, kojeg povijest okrivljuje za prepuštanje toga grada Turcima 1521. godine.

Uz selo Podvrško na oko 400 metara nadmorske visine nalaze se ostaci starog grada, jedne od starijih slavonskih utvrda. Smještena je pod brijegom kraj potoka, a njene ruševine zarasle su u travi, a djelomično ih je prekrio i stari šljivik. Od nekada velike utvrde ostao je iznad zemlje sačuvan samo dio kule koji se izdiže iznad šljivika.

Građevina je dobila svoj fortifikacijski izgled između 1413. i 1423. godine. Naime, kada Ivan Tamasi, ugledni vitez kralja Sigismunda kupuje Podvrško 1413. godine od Đure Mihajla Mics, spominje se kurija (curia Podvarsa), a deset godina kasnije već se spominje castrum (kaštel) uz koji je postojalo i predgrađe.

Posjed Podvrško u povijest ulazi 1264. godine (terra Podwrs), kada Matej sinu Desislava u zamjenu za njegovu zemlju Prvča uz doplatu od 10 maraka. Gospodari Podvrškog nosili su i taj pridjevak, a da su bili moćni, govori i podatak iz 1380 godine da su bili patroni rudinske opatije. Kasniji vlasnici tijekom 15. stoljeća bila je obitelj Hedervari i kao posljednji, beogradski ban Franjo Hedervari.

Prije nego što mu je kralj oduzeo imanje zbog poraza u Beogradu, Franjo je dao Podvrško u zalog Petru Kegleviću za 3500 forinti, da bi ga 1522. godine prepustio do kraja za daljnjih 3000 forinti. Međutim, kraljevim oduzimanjem Podvrškog dolazi do sukoba između faktičnog vlasnika Keglevića i novog po kralju imenovanog vlasnika Šimuna Meršića.

Natezanja oko vlasništva trajala su pred požeškim Kaptolom, a za to vrijeme imanje su oduzeli drugi plemići, pa se tako 1528. godine spominje vlasnik Đuro Razurius. Turci su dokrajčili ta plemićka svojatanja osvajanjem Podvrškog 1536. godine. Odlaskom Turaka utvrdu Podvrško stigla je ista sudbina kao i druge kamene građevine. Naime, njezin je matrijal razvučen za gradnju seoskih kuća i gospodarskih objekata.

izvor: Đurić, Feletar: Stari gradovi, dvorci i crkve