in

U snenoj i drevnoj Rimskoj šumi nadomak grada leži izvor vječne ljubavi i mjesto smiraja gdje posjetitelji ostavljaju malene kamenčiće

Foto: Židovsko groblje u Daruvaru/Blaga&misterije

Rimska šuma koja se nalazi blizu centra Daruvara skriva ljepotu životinjskog i biljnog svijeta, ali i staro židovsko groblje te izvor oko kojeg se veže legenda o vječnoj ljubavi.

Postojanje termalnih voda na mjestu današnjeg Daruvara od najstarijih vremena privlačilo je stanovnike najprije plemena Iasa, a kasnije Rimljane koji su ondje ostavili bogate tragove. U njihovo vrijeme tu je postojalo veliko naselje pod imenom Aquae Balissae.

O tome svjedoči velik broj arheoloških iskopina od kojih se među najvrijednije ubraja glasovita rimska staklena čaša „vas diatretum daruvarense” nađena 1785. godine i koja se čuva u muzeju u Beču.

U neposrednoj blizini samog centra grada Daruvara nalazi se Rimska šuma koja obiluje različitim biljnim i životinjskim svijetom. Šumski obronci sačuvali su tragove povijesne baštine te je Rimska šuma jedan je od bitnih arheoloških lokaliteta na području Daruvara.

Unutrašnjost šume uređena je stazama i klupama za odmor kojim se služe rekreativci, prolaznici, šetači, a nekada davno je služila kao najkraći put za radnike vinogradare i vikendaše u obližnjem daruvarskom vinogorju, jer položaj same park-šume spaja središte grada i bogato vinogradarsko područje Daruvara.

Rimska šuma površine je 20 hektara, a proglašena je park šumom 1989. godine. U njoj se nalazi Židovsko groblje koje datira s početka 19. stoljeća.

Foto: Blaga&misterije

Groblje je smješteno pored uređene šetnice u istočnom dijelu Rimske šume, na arheološkom lokalitetu rimskog kastruma Aquae Balissae i srednjovjekovne utvrde Kamengrad.

Na groblju se nalazi spomen obilježje podignuto za 260 žrtava fašističkog terora i 160 nadgrobnih spomenika – velike i male mramorne i kamene ploče, koje se izdižu iznad zelenila.

Spomenici su ovdje prevezeni iz Ivanovog Polja iz tzv. “Staklane”, područja što su ga Židovi prvi naselili zbog izgradnje tamošnje tvornice stakla. Od 160 spomenika, njih sto imaju ostatke, ili cjelovite natpise na hebrejskom pismu, te oznake šesterokrake zvijezde, ili tužne vrbe.

Foto: Židovsko groblje u Daruvaru/Blaga&misterije

Noviji spomenici iz razdoblja između dva, kao i nakon II. svjetskog rata, ugrađivani su unutar starijih jer se pokojnike ukapalo uz bliže pretke ili rodbinu. Jedan dio spomenika svjedoči natpisima na njemačkom i hrvatskom.

Među očuvanima nalaze se i spomenici obitelji Pollak koja je, kao veleposjednička i trgovačka, bila do II. svjetskog rata među najistaknutijima u Daruvaru. Očuvan je i spomenik daruvarskog rabina Grossa pa i spomenici u novijem zapadnom dijelu, gdje su grobišta obitelji Stern.

Foto: Židovsko groblje u Daruvaru/Blaga&misterije

Postoji običaj ostavljanja kamenčića na nadgrobnim spomenicima. Oni su znakovi dubokog i iskrenog poštivanja pokojnika kojima se, u duhu židovske vjere, odaje počast činom ostavljanja kamenčića na grobu. Svatko tko to napravi, dokazuje blagost vlastite duše i veličinu srca.

Foto: Židovsko groblje u Daruvaru/Blaga&misterije

Židovsko groblje je u Registar zaštićenih spomenika kulture upisano 1973. godine. Osnovano je 1860. godine kada je izgrađena i sinagoga u Daruvaru. Židovi su se na područje Daruvara doselili većinom iz Burgenlanda, te su u gradu i okolici držali gostionice i trgovine. Najbrojniji su bili između dva svjetska rata kada ih je bilo više od dvjesto.

Foto: Blaga&misterije

U Rimskoj park-šumi nalazi se i Julis Brum (Julijev izvor tj. izvor ljubavi). Mnogi Daruvarčani vjeruju u mit o izvoru koji kaže da će se sretno zaljubiti svatko tko popije vode s tog izvora. Također, 10. listopada 2014. godine otvorena je Poučna staza duga 2 kilometara koja sadrži 19 poučnih tabli na kojima su opisane prirodne, ekološke i kulturno-povijesne znamenitosti daruvarskog kraja.

Otkud dolazi Bura i zašto se tako zove? Upitao je vilu koja je znala: iz vrata pakla, gdje uzdiše za životom koji je nekoć imala

“Pokle dobri kralj Matijaš spi, nikakve pravice ni!” Izreka je koju, prizivajući gavranovo vrijeme, šaptom i danas izgovaraju