Vjera u nadnaravno i nadnaravna bića provlači se kroz hrvatsku seosku tradiciju mnogo stoljeća. Bez obzira na pokrštavanje i rasprostranjenost katoličke vjere, vjerovanja u nadnaravno su ostala prisutna u našim ruralnim područjima, pa tako i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Stara vjerovanja o prirodi
Vid Balog u knjizi Hrvatska bajoslovlja piše o raznim nadnaravnim bićima i drugim vjerovanjima u Drnjanskoj Podravini i Prekodravlju. U ovoj knjizi tako pronalazimo i vjerovanja vezana uz životinje, od kojih ćemo spomenuti nekoliko njih. Balog piše da su lastavice i rode svete ptice. Lastavice “su svete jer na svojim krilima donose Sunce i jer su ga spasile da ga kača ne popije; njihovo gnijezdo se ne smije uznemiravati, a lastavicu se ne smije ni dirnuti, to bi bila grehota.”
Kuća na kojoj rode sviju gnijezdo će imati zdravo i snažno potomstvo, i to već do iduće godine. S druge strane, čuk i vrana su najavljivači skore smrti. Ako se žaba krastača skriva oko kuće, mora ju se ubiti jer je to coprija (urok). Za daždevnjaka i vodenjaka se smatralo da može biti mlado od Pozoja (zmaj).
Balog također iznosi vjerovanja vezana uz vrijeme i godišnja doba. Neka vjerovanja vezana uz zimu su: “Ako guske lete od sjevera, pokazuje oštru zimu“, “Ako je na Božić sunčano, godina će obilovati plodovima i vinom“, “Ako zimi grmi, ljetina će biti slaba“. Postoje i vjerovanja vezana uz proljeće pa tako “proljetne rosne i tihe kiše obećavaju dobar prirod“.
Vjerovanja koja vežemo uz ljeto su npr. da ako se ljeti nebo predvečer crveni, sutradan će biti olujna nevremena i ako se mravi roje izvan mravinjaka –bit će kiše. Naposljetku, vjerovanja vezana uz jesen su npr. ako truni žeravice jako lete kroz dimnjak, predskazuju toplo vrijeme i ako je ujesen mnogo kiše, zimi će biti snijega.
Ljerka Albus piše o vjerovanjima vezanima uz mjesec u varaždinskom području: Kad se na nebu pojavi mladi mjesec, mlađak, pazilo se tko u kuću dolazi. Ako u kuću dolazi nepoznata osoba, netko od ukućana morao ju je presresti i prvi razgovor započeti.
U Kamenoj Gorici za vrijeme mladog mjeseca zabilježen je stari običaj prizivanja bogatstva, s vjerom da mladi mjesec peneze nosi. Ljudi su vjerovali kada se ugleda mladi mjesec i ako se nešto novaca u džepu ima, bit će ga još više narednih mjesec dana. Vjeruje se, također, da za vrijeme mlađaka, mladog mjeseca, kao i za punog mjeseca, coprnice imaju posebnu moć. Kada se duga pojavila na nebu tumačilo se da Bogorodica pije vodu, a širinom duginih boja predviđala se plodnost godine.
Mladi mjesec i glava
U samoborskom području također su bilježena vjerovanja vezana uz mjesec. “Tko ugleda mladi mjesec prvi put ispod krova, toga će zaboljeti glava”. Također, “kad se oko mjeseca vidi magleni kolobar, bit će kiše”.
Raznolika su vjerovanja i o majci prirodi, kao npr. kada padne zvijezda jedna duša je ostavila ovaj svijet, kada se na nebu pojavi repatica da će biti rata i kada u siječnju grmi, da će iduće ljeto ovce uginuti od šuge.
U Loboru se vjerovalo da su na nebu Sunce, Mjesec i zvijezde, a Bog zemlju drži na vlasi. Pomrčina se događa po Božjem dopuštenju, i on pomrčinom želi opomenuti ljude da se ostave grijeha. Kada se dogodi velika oluja, to znači da se netko utopio ili objesio. Mora se izbjegavati da mjesec svijetli po čovjeku dok spava jer ga može odnijeti na krov ili na brijeg.
Kada netko prvi put ugleda mladi mjesec, mora reći: “Ti mladi mladenac, pomladi ti mene kak si sam sebe!” i biti će zdrav cijeli mjesec. Smatralo se da je “sretna štala gdje se lastavice gnijezde” i njima se ne smije ništa napraviti, u protivnom bi nastradalo blago. Također, nitko ne smije ubiti slavuja jer je on od Boga poslana ptica koja razveseljuje narod svojim pjevanjem.
Postoji i čudesna trava, koja otvara sve ključanice. Kada kosac pokosi tu travu, kosa mu ispadne iz ruke. Ako ju tko želi pronaći, mora svu travu odnijeti na potok, a da je to čudesna trava znalo se po tome što ona jedina ide protiv vode, dok svaka druga trava pliva za vodom.
