fbpx
Zaklonjen perivojem iz bajke, dvorac Hellenbach prava je vremenska kapsula u kojoj je ostalo sačuvano neko drugo doba
Foto: Blaga&misterije
Dvorci i nasljeđe

Zaklonjen perivojem iz bajke, dvorac Hellenbach prava je vremenska kapsula u kojoj je ostalo sačuvano neko drugo doba

26.05.2018. Ured za blaga i misterije

Dvorac Hellenbach- Marija Bistrica, jedan od rijetkih dvoraca u kojemu se uspio sačuvati kontinuitet življenja i povijesni ambijent unutrašnjeg uređenja iz 19. stoljeća, nalazi se nedaleko od Marije Bistrice, na cesti prema Zlatar Bistrici. Ovaj prizemni klasicistički dvorac s portirkom na ulaznom pročelju skriven je perivojem od znatiželjnih pogleda prolaznika.

Dvorac pripada spomeničkoj kategoriji I/0. Njegov jednostavan i elegantan klasicistički koncept pročelja, ali i tlocrtne organizacije, svrstavaju ga među najljepše i najvrednije dvorce u Hrvatskoj.

Tlocrt dvorca je kvadrat sa stranicom 23 metra. Iz sredine tlocrta izdiže se centralna dvorana visoka kao dvije etaže s bazilikalnim osvjetljenjem. Oko središnje dvorane nižu se sve ostale prostorije.

Perivoj oko dvorca nastao je nakon izgradnje dvorca, sredinom 19. stoljeća. Tri staze vodile su od prilaznog puta do dvorc, a ulaz u dvorac bio je na suprotnoj, istočnoj strani.

Kolni pristup dvorcu vodio je s južne strane perivoja i tako ga dijelio od gospodarskog kompleka. Perivoj je bio velik oko 1, 4 hektara. Uz glavni put i uz jednu od tri prilazne staze postojao je drvored kojeg danas više nema.

Na katastarskoj karti iz 1924. godine vide se izmjene kompozicije perivoja. Nestale su tri prilazne staze dvorcu kao i kolni pristup s juga. Uspostavljen je novi kolno-pješački prilaz dvorcu sa sjevera, stazom koja pravi malu serpentinu kako bi se svladao nagib terena.

Perivoj se tada proširio prema istoku, obuhvativši dio dotadašnjeg gospodarskog prostora i dio vrta. Točno vrijeme promjene nije poznato, ali je to svakako bilo između 1860. i 1924. godine. U perivoju se danas svojim habitusom ističe nekoliko stabala: lipa, crvena bukva, divlji kesten, platana i skupina smreka.

Vlasnik ovog kraja u 18. stoljeću bila je obitelj Keglević, a grof Petar Sermage, suprug grofice Keglević, sagradio je dvorac. Kasnije je vlasništvo nasljedstvom prešlo Karlu pl. Jelačiću, a 1851. godine ženidbom baruna Lazara Hellenbacha i Klotilde Jelačić dvorac odlazi u ruke baruna Hellenbacha čija obitelj i danas živi u dvorcu.

Izvor: Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja