fbpx
Zlatno doba obrta: najugledniji majstori urari cijele monarhije tada su zbog ljubavi izabrali  Zagreb, i nisu bili jedini
Ritam vremena

Zlatno doba obrta: najugledniji majstori urari cijele monarhije tada su zbog ljubavi izabrali Zagreb, i nisu bili jedini

15.06.2018. Vibor Brkić-Tot

U Zagrebu 18. stoljeća  obrtnici su zauzimali veliko mjesto u gospodarskom i društvenom životu grada. Organizirani su u cehove koji drže monopol obrtničke proizvodnje u rukama i ne daju nikome da se bavi bilo kakvim zanatom bez njihove dozvole.

Neki obrti poput mačara, kopljara, ostrugara i ostalih koji su staru feudalnu vojsku opremali oružjem polako su propadali dok su na njihovo mjesto dolazili novi prema potrebama razvitka i novog načina života gospodskog Zagreba.

Na užem području zagrebačkog Gornjeg grada bilo je u to vrijeme oko šezdeset vrsta obrta. U lijepim neravnim ulicama Griča smjestili su se obrti, radnje i trgovine iglara, krznara, stolara, pojasara, pivara, dimnjačara, vlasuljara, kavanara, kožara, licitara, ranara (kirurga), brijača, rukavičara, čokoladara, knjigoveža, čizmara, kotlara, slastičara, sedlara, kovača, bravara, mesara, pilara, lončara, tesara, brusara, krojača, gumbara, vrtlara, sabljara, ljekara, klobučara, postolara, tokara, knjigotiska, bačvara, staklara, orguljara, kalupara, češljarda, krznara, bojadisara, graditelja, vapnara i drugih.

Početkom 18st. u modu su došli satovi. Urarski obrt se u Zagrebu posebno razvio i stekao izniman ugled diljem carstva. Poimence poznati majstori struke Petar Frolich, Tomo Leuthner, Antun Geisler i Matija Onitsch bili su uglavnom stranci koji su se u Zagreb oženili, udomaćili i postali zagrebački građani.

Benedikt Schwabenbauer bio je čuven po izradi najljepših džepnih satova, ornameniranih sa ukrasima izrađenim do najsitnijih detalja. Najstariji zagrebački sat čuva se u Muzeju grada Zagreba, djelo je Thomasa Leuthnera i datira iz 1776.

 

Obrtnici su u 18st. dolazili u Zagreb sa svih strana: iz njemačkih pokrajna, Austrije, Koturaške, Štajerske, Kranjske, Češke, Moravske, Tirola, Mađarske, pa i Dubrovnika , Boke Kotorske i Grčke. Međutim ni za jednu od njih ne može se reći da su dolazili samo obrtnici određene struke.

Odasvud su dolazili i raznovrsni majstori od krojača i postolara do klesara, bojadisara platna i slikara. Nakon sedmogodišnjeg rata, uspostavom mira i zahvaljujući priljevu stranog stanovništva, razvojem trgovine i novih obrta, Zagreb ulazi u novo doba.

No stari običaji, posljedice rata, licemjerje, praznovjerje i mržnja uzimali su danak. Ta dva Zagreba, jedan ispod blještavih lustera, a drugi u sjenama pod zagasitim uličnim svjetiljkama postavili su pozornicu oportunistima koji su uskoro počeli nagrizati pore grada.