Više od četiri godine nakon potresa koji je pogodio Zagreb, Arheološki muzej u Zagrebu konačno je otvoren u cijelosti, nakon završene obnove stalnog postava i sanacije. Očekuje se da će u sljedećem razdoblju biti obnovljena i ulična fasada muzeja, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare tijekom koje su predstavljeni rezultati obnove, ali i planovi za budućnost.
Ravnatelj Arheološkog muzeja Ivan Radman-Livaja prisjetio se izazova s kojima su se suočili u proljeće 2020. godine. “U prvim tjednima i mjesecima bavili smo se evakuacijom fundusa i hitnom sanacijom. Sreća u nesreći bila je da smo imali policu osiguranja protiv potresa te smo odmah imali sredstva za početak obnove, a dobivali smo i donacije,” kazao je Radman-Livaja.
Obnova muzeja provedena je u nekoliko faza, a završni građevinski radovi okončani su u travnju ove godine. Ukupna vrijednost radova iznosila je oko dva milijuna eura, a sredstva su osigurana iz police osiguranja (1.3 milijuna eura), Fonda solidarnosti (513 tisuća eura) te donacija INA-e, američkih Hrvata i brojnih zaljubljenika u baštinu i kulturu. Tijekom obnove restaurirano je 178 muzejskih artefakata, od kojih je 109 zahtijevalo složene konzervatorske i restauratorske zahvate.
Novi postav muzeja uključuje poboljšanu protupotresnu zaštitu te predstavlja povratak na postav koji je bio aktualan u trenutku potresa, uz potrebne preinake. Ravnatelj je najavio i sljedeću fazu obnove koja uključuje obnovu uličnog pročelja muzeja, financiranu s tri milijuna eura iz proračuna Grada Zagreba. Također, planira se novi stalni postav, energetska učinkovitost te novi postav lapidarija. Najveći dio obnove trebao bi biti realiziran do 2026. godine.
Državni tajnik Ministarstva kulture i medija Ivica Poljičak istaknuo je da su potresi, unatoč izazovima, donijeli i priliku za obnovu muzeja koji su često smješteni u zaštićenim kulturnim dobrima. Najavio je otvaranje Hrvatskog školskog muzeja do kraja godine te predstavljanje novog postava Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u rujnu.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević naglasio je značaj Arheološkog muzeja kao jedne od muzejskih perjanica Grada i Hrvatske. “Velika većina sredstava za obnovu došla je iz police osiguranja, što je omogućilo bržu sanaciju,” rekao je Tomašević.
Obnovljeni postav muzeja bit će dostupan građanima od 17. srpnja, a do kraja kolovoza posjetitelji mogu razgledati izložbu “Citius, Altius, Fortius – Communiter Antičke i moderne Olimpijske igre”. Ulaz je besplatan ovog petka i subote.
Arheološki muzej u Zagrebu izravni je nasljednik nekadašnjeg Narodnog muzeja, najstarije muzejske ustanove glavnoga grada. Ta prva nacionalna muzejska institucija javnim i organiziranim premda neinstitucionalnim djelovanjem započela je 1846. godine. Muzej od 1866. godine, potvrdom Pravila narodnoga zemaljskoga muzeja, djeluje pod zaštitom Sabora te se dijeli na Prirodoslovni i Arheološki odjel. Od 1940. godine, formalnim prestankom postojanja Narodnoga muzeja, Arheološki muzej djeluje samostalno. Od 1945. godine Arheološki muzej u Zagrebu smješten je u palači Vranyczany-Dobrinović.
Muzejski fundus, koji danas broji više od 450.000 različitih artefakata, prikupljen je iz različitih izvora. U prvim godinama i desetljećima nastanka najveći dio spomeničke građe Muzej je pribavljao kupovinom ili poklonima. Od sredine prošloga stoljeća terenska su istraživanja glavni izvor prikupljanja relevantne spomeničke građe.
Premda je, gledano u cjelini, najveći dio spomeničke građe domaće provenijencije, iz krajeva koji pripadaju hrvatskom povijesnom prostoru, zagrebački Arheološki muzej, za razliku od drugih sličnih muzeja u Hrvatskoj, posjeduje i bogate zbirke i spomenike inozemnog podrijetla. Uz Egipatsku zbirku, kao i znatan dio materijala Numizmatičke zbirke, stranog je podrijetla i nekoliko značajnih kolekcija grčkog i rimskog spomeničkog materijala.
Osobito treba istaknuti bogatu kolekciju oslikanih grčkih vaza južnoitalskog i grčkog podrijetla, zatim dragocjenu kolekciju kamenih spomenika italske provenijencije, a iznimnu pozornost privlače i glasoviti povoji Zagrebačke mumije, odnosno Zagrebačka lanena knjiga (Liber linteus Zagrabiensis).
