Hrvatska plemićka obitelj Pejačević imala je značajnu ulogu u političkom, društvenom, gospodarstvenom i kulturnom životu Hrvatske tijekom 18., 19. i početkom 20. stoljeća, a posebno je zaslužna u razvitku Podravine i Slavonije. Za ove krajeve gastromija je i tada bila nezaobilazna što se u svom najljepšem obliku moglo vidjeti i na stolovima Pejačevića. U 19….

Stari napuci iz novina, kulinarske knjige i ponude restorana dragocjena su vrela koja otkrivaju kako je izgledala svakodnevica nekog prostora. Između ostalog, takvi izvori govore i što se jelo u biranim prilikama, kada je u obroku zaista trebalo uživati, i kako je to bilo živjeti u neko drugo doba. Tako otkrivamo brojne zanimljive detalje o…

Dok su ubožnice bile uglavnom namijenjene kao utočište sirotinji, Kaptol, a osobito Gradec plaćali su i pozivali istaknute liječnike zbog česte kuge koja je uglavnom dolazila trgovinom. U Zagrebu je tako u 16. stoljeću djelovao i liječnik Henrik Alemanus. Spisi navode, i “odličnog gospodina Jakoba, doktora medicine i kraljevskog liječnika” koji je došao u Zagreb…

Tragovi brojnih pretkršćanskih vjerovanja sadržani su u svim glavnim elementima božićnih običaja – zelenilu, darivanju, paljenju vatre i svijeća, kojima se prizivalo obilje jer Božić je vrijeme kad je trebalo biti svega obilja. Božićni stol uređivao se prema određenim pravilima od kojih mnoga pripadaju kultu predaka. Primjerice, svijeće su se palile kako bi se na…

Svakodnevna narodna ishrana kroz vrijeme se nije puno mijenjala i uglavnom je ovisila o dostupnosti pojedinih namirnica. Od najranijih dana, prve recepte koji otkrivaju što su jeli ljudi ovih prostora pronalazimo na pomalo neočekivanim mjestima, poput najpoznatije komedije Marina Držića “Dundo Maroja” koja sadrži nekoliko recepta za jela, poput kolača od marcipana.  Kasnije su informacije…