Štiklec
Subterms
More stories
-
Frankopanski stari grad Ledenice kod Novog Vinodolskog nekoć je bio čuvar cijelog Kvarnera i Istre
I sam pogled s Ledenica objašnjava zašto je taj stari grad iznad Novog Vinodolskog u vrijeme Frankopana bilo toliko važan. Jedna upaljena signalna vatra koja upozorava da kopnom ili morem stiže neprijatelj mogla je uzbuniti cijeli kraj. Stražari sa susjednih kaštela stalno bi pogledavali prema Ledenicama, tražeći znak s najveće […]
-
Lubenice na Cresu mjesto su gdje čovjek promatrajući plavi horizont živi tisućama godina
Jednom davno, prije četiri i više tisuća godina, čovjek je otkrio mjesto koje danas poznajemo kao Lubenice na Cresu. S visoke klisure pucao je pogled koji obuzima, na more, sve prijatelje i neprijatelje koji su s njega dolazili. Prošlo je već dosta stoljeća otkad su Lubenice bile strateški važna utvrda, […]
-
Katakombe i kripte ispod gradskoga trga Cimiter u Senju skrivaju priču o gradu, ljudima i burnim vremenima
Tajanstvena vrata ispod staroga gradskoga trga Cimiter u Senju kriju kripte gdje su se do 60-ih godina 19. stoljeća sahranjivali mještani grada. U senjskim katakombama danas se nalazi 200 grobova, među kojima su i oni gradskih odličnika koji su prošlih stoljeća bili važni za razvoj ovog grada na sjevernome Jadranu. […]
-
Pravilo desne strane otkriva duboke korijene običaja koji je danas sasvim prirodan i kod pješaka i kod vozača
Pomniji pogled na prolaznike otkriva nesvjesno prisutno nasljeđe koje dolazi sasvim prirodno a zapravo, ima itekako duboke korijene. Tumačenja zašto se ljudi kreću baš tako prema autorima bontona svoje korijene vuku još iz davnih, minulih vremena kad se hladno oružje poput bodeža, mačeva ili sablji u pravilu nosilo na lijevoj […]
-
Ovako danas izgleda “Moje drago serce” jedno od najljepših, najintimnijih, najtužnijih i najčitanijih pisama
Ovako danas izgleda “Moje drago serce” jedno od najljepših, najintimnijih, najtužnijih i najčitanijih pisama ikad napisanih na ovim prostorima. Potpisuje ga Petar Zrinski, i prije pogubljenja namjenjuje supruzi, Ani Katarini Zrinskoj. Od tog trena nadalje, izvorno pismo je preživjelo sve i danas se čuva u pismohrani Zagrebačke biskupije. Radi lakšeg […]
-
Od nesretne gorske vile ostao je samo glas koji odjekuje i građevine podignute kod vode, poput maksimirskog paviljona Jeka
Paviljon jeke ili Paviljon s laternom (Latern-Tempel) popularno nazivan, zbog neobične akustike, podignut je poslije 1840. godine u perivoju Maksimir prema nacrtima graditelja Franza Schuchta. Dobio je naziv po božici Eho koja je u grčkoj mitologiji gorska nimfa, pratiteljica božice Artemide, pretvorena u jeku. Taj klasicistički arhitektonski objekt s drvenim stijenama koje […]
-
Od doba vitezova, desna je strana promatrana kao počasna, što je i danas po bontonu vidljivo na ulicama i trgovima
Pomniji pogled na prolaznike otkriva nesvjesno prisutno nasljeđe koje dolazi sasvim prirodno a zapravo, ima itekako duboke korijene. Tumačenja zašto se ljudi kreću baš tako prema autorima bontona svoje korijene vuku još iz davnih, minulih vremena kad se hladno oružje poput bodeža, mačeva ili sablji u pravilu nosilo na lijevoj […]
-
Jedinstvenu i neobičnu, Joninu ribu izradio je bezimeni majstor i postavio je u crkvu koju su nekoć zvali “kamenom bazilikom”
Na području Vrbovca, u selu Lovrečka Varoš stoji crkva Sv. Lovre u kojoj se nalazi neobična propovjedaonica oblikovana poput velike ribe nad čijim otvorenim ustima lebdi prorok Jona. Ona na neobično slikovit način predočuje poznatu biblijsku legendu o spasenju proroka iz utrobe kita. Crkva Sv. Lovre spominje se u popisu […]
-
Ban Jelačić jahao ga je na ratištima i mimohodima, konja Emira rasnog bijelca koji i danas nosi omiljenog narodnog bana
Kao zapovjednik banske pukovnije u Glini, Josip grof Jelačić Bužimski često ratuje s Turcima, a s nekima i prijateljuje. Iz takvih prijateljstava između povremenih neprijatelja rođena je i priča o Emiru, konju bana Josipa Jelačića. Poklonio mu ga je Mahmud-bega Bašića iz Bihaća neposredno prije Jelačićeva ustoličenja za bana 6. lipnja 1848. […]
-
Do dugo u noć, plesao se menuet, družilo i šurovalo, u gornjogradskoj palači koja je već 27 godina privremeni dom Hrvatskog povijesnog muzeja
U 18. stoljeću u Zagrebu se pale prve ulične svjetiljke. Grad postaje sjedište društvenog, političkog i kulturnog života. To je početak kulture jednog novog, galantnog Zagreba. Tim duhom privučeni u grad dolaze mnogi umjetnici, glumci, arhitekti i obrtnici. Privlačio je Zagreb i sve više velikaša koji su se natjecali tko […]
-
Nebeski zaštitnik vatrogasaca kao da čuva ulaz u zaboravljeni dvorac Severin
Ovaj kip nebeskog zaštitnika vatrogasaca kao da čuva ulaz u zaboravljeni dvorac Severin. U njegovom dvorištu nalazi se i napuštena kapela posvećena Svetom Florijanu. Sam kip sv. Florijana premješten je iz perivoja tako da mu leđa sada čuva zgrada u kojoj je nekoć djelovalo lokalno vatrogasno društvo. Sada, sve je […]
-
Od uspinjače do zapinjače, one zagrebačke začete u glavi poduzetnika iz Osijeka
Vođen poduzetničkim duhom, D.W. Klein iz Osijeka uočio je nešto čudno. Sjeo je na stube, nacrtao tablicu i počeo zapisivati broj pješaka koji su se tadašnjom Bregovitom uspinjali na zagrebački Gornji grad. Njegova slutnja pokazala se istinitom, tim putem prolazilo je više ljudi nego Mesničkom ili Dugom, danas Radićevom ulicom. […]
-
Ime Grič dolazi od drevne slavenske riječi za goru, brežuljak ili uzvisinu
Ime Grič dolazi od drevne slavenske riječi za goru. U narodu se često upotrebljavala za imenovanje brežuljaka, uzvisina, srtmina i nepristupačnih stijena. Mjesto na kojemu je kasnije nastao grad stanovnici su nazivali Grečko brdo. Svećenik i povjesničar Ivan Krstitelj Tkalčić zaključio je da se taj grad nikada nije službeno zvao […]
-
Kroz duge godine mijenjala je mjesta i vlasnike, ali ljekarna “K crnom orlu”nikad nije prestala s radom
Iako kroz duge godine ljekarna »K crnom orlu« nikad nije prestajala s radom, od 1355. godine promijenila je nekoliko gornjogradskih lokacija, i 40 vlasnika. Njezina najpoznatija lokacija jest ona u neposrednoj blizini Kamenitih vrata, na adresi Kamenita 9. Na njoj se prvi puta spominje 1838. godine, opet seli pa vraća […]
