fbpx

Lokacije utvrda, gradina i dvoraca u Hrvatskoj

Dvorci i nasljeđe

Malo po strani a odmah do glavnog puta stoji dvorac Januševec, nedostupni biser čiji hodnici i dvorane čuvaju ono što ne smije biti zaboravljeno

Sagrađen u 19. stoljeću na padini iznad savske doline, između naselja Brdovec i Prigorje Brdovečko, dvorac Januševec smatra se jednim od najvažnijih djela klasicističke arhitekture u Hrvatskoj. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata u dvorcu i gospodarskim zgradama smještena je ustaška vojska, koja ga je prilikom povlačenja minirala i teško ga oštetila. Danas pripada spomenicima nulte...
Dvorci i nasljeđe

Od mirila i karsikka do ploča na stablima: da duša ne ostane na ovom svijetu, brojni narodi mjesta na putu posebno obilježavaju

Iz vjerovanja kako se duša mora vezati uz drvo ili kamen kako se ne bi vraćala među žive, nastaje običaj obilježavanja mjesta gdje bi povorka koja je nosila pokojnika do mjesta posljednjeg ispraćaja – zastala da se odmori. Kroz brojne različitosti u detaljima, ovaj je običaj široko rasprostranjen i kompleksan fenomen koji se pojavljuje u...
Dvorci i nasljeđe

Zagonetka starog grada Ribnika: slavnu i neistraženu, moćnu utvrdu naposljetku su prisvojili lažni Frankopani

Da je Stari grad Ribnik pripadao uglavnom vremenu borbe hladnim oružjem, otkrivaju brojni detalji, a među njima su i promatraču očite strijelnice – jednostavni duguljasti urezi u zidu. Jedan od najstarijih i najzanimljivijih, Ribnik do danas nije do kraja istražen i ostaje prava zagonetka. Pretpostavlja se kako je u močvarnoj dolini čijim rubom protječe potok...
Mitovi i legende

Od Ledenih svetaca i željeznih noći do hladne Sofije: nevrijeme koja obavija zemlju u vjerovanjima se nebrojeno puta dogodilo

Kod dolaska proljeća, postoji više razdoblja koja u godini označavaju njegov neizbježan dolazak. Poklade su tako, razdoblje gonjenja zlih sila i protjerivanja zime. Sljedeći je važan događaj Jurjevo, odnosno blagdan sv. Jurja koji se obilježava  23. travnja i u hrvatskoj je pučkoj tradiciji često shvaćen kao prvi dan proljeća, odnosno kao početak gospodarske godine. Na...
Mitovi i legende

Zmijski kamen koji liječi graničar Matiević pronašao je u Tomingaju i prodao ga liječniku koji je ubrzo počeo tretirati smrtonosne ugrize

Pred zmijskim ugrizom, medicina je zapravo, sve donedavno bila nemoćna. Unatoč naporima tračara i travara koji stoljećima od raznih biljaka i trava pokušavajući napraviti protuotrov, njihovi su napori često bili uzaludni. Mjesto zmijama u mitovima i predajama često je zbog sudbonosne prirode susreta s čovjekom – bilo osigurano. No što se događa kad zmija ugrize...
Dvorci i nasljeđe

I prvi spomen krčke starohrvatske crkve opisuje ju kao jedinstvenu ruševinu, obnovljenu i uništenu u eksploziji od koje je zadrhtao otok

Crkva Sv. Dunata jedna je od najznačajnijih spomenika starohrvatske arhitekture kojoj se ne može sa sigurnošću utvrditi vrijeme nastanka. Izgrađena na raskrižju puteva koji vode prema Puntu, Vrbniku i Korniću, nekoć je bila ukrašena mozaicima i freskama, a danas su sačuvani tek rekonstruirani ostaci budući da je crkva uništena 1945. u eksploziji spremišta municije koje...
Štiklec

Jedinstvenu i neobičnu, Joninu ribu izradio je bezimeni majstor i postavio je u crkvu koju su nekoć zvali “kamenom bazilikom”

Na području Vrbovca, u selu Lovrečka Varoš stoji crkva Sv. Lovre u kojoj se nalazi neobična propovjedaonica oblikovana poput velike ribe nad čijim otvorenim ustima lebdi prorok Jona. Ona na neobično slikovit način predočuje poznatu biblijsku legendu o spasenju proroka iz utrobe kita. Crkva Sv. Lovre spominje se u popisu župa još 1334. godine kao...
Slučajevi

Tamo gdje bi se duša oprostila, podizali su mirila, zagonetna mjesta prepuna simbola koja ne prestaju izazivati rasprave

Prema narodnim vjerovanjima, na mirilima se obilježavalo mjesto posljednjeg pokojnikova oproštaja sa Suncem. Na njima se duša odvajala od tijela i vezala za kamen – mirila da bi zatim preselila na drugi svijet. Svojim urezanim simbolima i natpisima do danas su ostala vrlo tajanstvena. Etnolozima i kulturnim antropolozima predstavljaju pravu zagonetku, pa čak i nije...

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *