-
Od doba vitezova do danas, samostan u Lepoglavi prkosi običajima koji su ga rušili i ponovo gradili
Pavlinski izvori govore da je samostan u Lepoglavi utemeljio grof Herman II. Celjski, oko 1400. godine, sagradivši podno brda Gorica u Hrvatskom Zagorju samostanski kompleks s crkvom sv. Marije. Crkva je, sudeći prema gotičkim strukturama i grbovima obitelji Celjski, sačuvana […]
-
Možete li prepoznati manje poznate hrvatske dvorce?
Možete li prepoznati neke od manje poznatih dvoraca Hrvatske? Zaigrajte kviz i odaberite točan odgovor! Ne zaboravite izazvati prijatelje tako da im pošaljete ovaj kviz!
-
Židovsko groblje danas podsjeća na ljude koji su stvarali Koprivnicu i značajno utjecali na tokove podravske povijesti
Židovsko groblje nastalo u 19. stoljeću nalazi se tri kilometra udaljeno od Koprivnice i ima status zaštićenog kulturnog dobra sa 335 grobova i 5 mauzoleja imućnijih židovskih obitelji Fischer, Scheyer, Pülgram-Betleheim, Löwy i Hirschl. Veći dio grobnih natpisa pisano je […]

-
Donacijska kampanja za odnovu dvorca umjetnika Oršić – Jakovlje nastavlja se izložbom “Raj na zapadu”
-
Istražite Petrinju i Banovinu na Quadovima: Hrastovica kraj Petrinje širi vidike i skriva biskupsku utvrdu
-
Poslušajte predavanje o Misalu po zakonu rimskoga dvora iz 1483. – prve tiskane knjige na hrvatskome jeziku
-
Hrvatski povijesni muzej ima novi newsletter, pretplatite se i saznajte novosti o programu i obnovi
-
Na današnji dan Papa je ukinuo Templare, no dio njih sklonio se u Hrvatsku i ostavio trag
-
Poslušajte snimku stručnog skupa o izazovima očuvanja u potresu stradalog Mirogoja

Iz najstarijih vremena hrvatske povijesti i doba ratovanja narodnih vladara s Mletačkom Republikom ostaje sačuvana priča koja govori o otmici mletačkih nevjesti od hrvatskih gusara, Neretvana. Legenda je ostala sačuvana i u mletačkim spisima i njome su se u potrazi […]
U divljinama gora ili šuma postoje zdenci mitskih moći, ponekad se na njima može zgrabiti žive vode ili kraj nih ubrati ljekovite trave, no tamo može prebivati i iskonsko zlo koje copernice iskorištavaju. Riječ je o Kači jadovači, velikoj zmiji […]

Spaljivanje vještice bijaše javno i obično se događalo na glavnim gradskom trgu ili raskrižju puteva. Osuđenicu bi privezali za stup i oko nje naslagali klade, grane i sijeno, a zatim bi zapalili vatru i osuđenica bi umrla u teškim mukama. […]
Najviše poznatih slučajeva suđenja za magijske zločine u srednjem i ranom novom vijeku odvilo se u Sjevernoj Hrvatskoj, na širemu području današnjega Zagreba. No, zanimljiv je rijedak slučaj koji se na samom kraju razdoblja progona vještica dogodio u Baranji, na […]

U kontekstu Hrvatskog zagorja, brojnost dvoraca tog područja često se navodi. No, mnogi od njih u lošem su stanju i sve više propadaju. Jedan od onih koje je zadesila teška sudbina jest i Poznanovec smješten u općini Bedekovčini. Dvorac je […]
Burna je bila ta 1755. godina. Seljačke bune u svim krajevima gornje Hrvatske! Seljaci se dižu protiv feudalne gospode, plijene imanja i ruše plemićke dvorce. U Zagrebu vlada veliki strah. Vijeća se na Kaptolu i Griču. Što uraditi? Ugrožena je […]

Tijekom 19. i početkom 20. stoljeća u Zagrebu se grade brojni ljetnikovci koji su bili važan dio planiranja i izgradnje grada, podizani ukorak sa srednjoeuropskim primjerima. Zagrebačke ljetnikovce, s malim izuzetcima plemstva, naručuje i podiže većinom novo obogaćeno poslovno građanstvo. […]
Oko kapele sv. Jurja na podsljemenskom brežuljku Đurđevčak svojedobno se nalazilo najveće zagrebačko groblje. Ipak, danas je Jurjevsko groblje pomalo zaboravljeno, jedna od onih lokacijama koju svi znaju da postoje ali ju rijetki dosta posjete. Ipak, ovo groblje poznato i […]
O poznatom zagrebačkom sanatoriju Brestovac izvijestili smo u iscrpnom članku čija se priprema sastojala od iščitavanja povijesnih dokumenata i knjiga, razgovora s nekoliko osoba koje su na toj lokaciji radile te potrage za rijetkim fotografijama te lokacije koja i danas […]

Stari napuci iz novina, kulinarske knjige i ponude restorana dragocjena su vrela koja otkrivaju kako je izgledala svakodnevica nekog prostora. Između ostalog, takvi izvori govore i što se jelo u biranim prilikama, kada je u obroku zaista trebalo uživati, i […]
Različite vrste variva i drugih jela na žlicu po svemu sudeći bile su bitan dio uobičajene, dnevne ishrane stanovništva. Zbog jednostavnosti pripreme mogla su stajati neko vrijeme i ostati očuvana što je bilo važno i u kontekstu čuvanja namirnica. Pečeno […]

Teče zadnja četvrt 19. stoljeća i francuski novinar, publicist, intelektualac i erudit Charles Yriarte u više navrata putuje jadranskim priobaljem koje se uslijed modernizacije i društvenih okolnosti ubrzano mijenja. Svoje putovanje zove istraživanje civilizirane Europe i njegove bilješke objavljene su […]
“Došli su s mnogo “ne dugih” brodova te posjeli tvrđavu grada Siponta. Oko zidina iskopali su skrivene jame pa je u jednu od njih upao i Ajo, vojvoda Beneventskog carstva. Njegov skrbnik Rodoaldo na tu vijest pohita pod Sipont i […]

Početkom 1678. godine general isusovačkog reda poslao je pismo isusovačkim pokrajinama u njemačkim zemljama, pozivajući da se prijave ona braća koja žele u misionare u obim Amerikam i na otočjima u Tihom oceanu. Među onima koji su se prijavili, bio […]
Neki od najvećih majstora prve polovice 20. stoljeća zajednički su izradili knjigu koja je ubrzo postala simbol vještine i znanja majstora ovih prostora, toliko da je na koncu bila izložena na Internacionalnoj izložbi dekorativne i industrijske umjetnosti u Parizu 1925. […]
Pri završetku Prvoga svjetskoga rata, Sabor Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na povijesnoj je sjednici 29. listopada 1918. godine, nazivajući se Hrvatskim državnim saborom, jednoglasno prihvatio zaključak o prekidu svih državnopravnih odnosa Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Kraljevinom Ugarskom […]

Kao što smo vidjeli u prošlim nastavcima ovog feljtona (linkovi), osnivanje masonerije na Hrvatskim prostorima i u njenom civilizacijskom susjedstvu bilo je istovremeno sa europskim trendovima i društvenim strujama. Nakon debakla i poraza reformskih struja u Habsburškom carstvu na kraju […]
Revolucionarna klima koja je zavladala na kraju osamnaestog stoljeća dovodi do dugotrajne zabrane rada masonerije u Habsburškoj monarhiji, koja se carskim dekretom uvedena 1795. godine, nakon uhićenja i ispitivanja hrvatskog književnika, znanstvenika filozofa Ignjata Martinovića. Uloga i agenda Ignjata, punim […]