Postoje gore koje zovu vještičjima, i mjesta za koja vjeruju da su ukleta jer kažu, na njima se okupljaju vještice

Prema narodnom vjerovanju postoje mjesta gdje su se noću sastajale vještice. Tamo su se održavali veliki vještičji sletovi, gozbe, plesovi, rituali i slavlja. Subotom su s ovih mjesta vještice pomoću različitih masti i jednog od njihovih najjačih simbola- metle letjele u gore, u folkloru poznate kao vještičje gore. U Hrvatskoj […]

Uhvaćen u zao čas, odraz u ogledalu skrivao je dušu koja prelazi, nesvjesne uspomene i neke druge magične svjetove

Slavenski narodi vjerovali su kako u trenutku smrti mora biti tišina da se duša ne bi povratila, a tijelo nakon toga dugo i teško umiralo. Vjerovalo se i kako bi onaj tko vidi svoj odraz u ogledalu u kući u kojoj je mrtvac mogao i sam umrijeti ili da bi […]

Na mukama bi priznale da su provele noć s vragom i tako si zapečatile sudbinu

Sustavni razvoj progona vještica te srednjovjekovni način razmišljanja i poimanja života bio bi nepotpun bez optužbi o spolnom općenju vještica s vragom. Taj intenzivni seksualni život koji se po mišljenju istražitelja i sudaca u zapadnoj Europi odvijao upravo na sabatu, sastanku vještica i nečastivog, omogućavao je vješticama i vješcima njihovu […]

Tortura konjićem, ljestvama, stolicom i čizmom znala je trajati satima, a ponekad je mučenje nastavljeno i nakon priznanja progonjene žrtve

U Hrvatskoj je u ranom novom vijeku bilo mnogo slučajeva optužbe za čarobnjaštvo i ljude se optuživalo iz različitih razloga. No, pokretanje postupka protiv optuženih vještica prije tristo godina nije bio složen proces. Sasvim je dovoljno bilo iznijeti svoja nagađanja o navodnoj vještici. Optužbe bi uglavnom dolazile od strane zavidnog […]

Od knjiga drugog doba i janjadi kiklopa do rijetkih atlasa: Košljun, to mjesto malo od kopna škrinja je stoljećima čuvane baštine

Franjevački samostan Navještenja Marijina na otočiću Košljunu jedno je od onih mjesta gdje prošlost ustupa prostor sadašnjosti. Kroz stoljeća, Košljun je oduvijek bio oaza mira i nasljeđa gdje je stvarno vrijeme ponekad nemoguće točno odrediti. Nalazi se desetak minuta vožnje brodom od Punta, usred jedne od najsigurnijih prirodnih luka Kvarnera, […]

Frankopanski stari grad Ledenice kod Novog Vinodolskog nekoć je bio čuvar cijelog Kvarnera i Istre

I sam pogled s Ledenica objašnjava zašto je taj stari grad iznad Novog Vinodolskog u vrijeme Frankopana bilo toliko važan. Jedna upaljena signalna vatra koja upozorava da kopnom ili morem stiže neprijatelj mogla je uzbuniti cijeli kraj. Stražari sa susjednih kaštela stalno bi pogledavali prema Ledenicama, tražeći znak s najveće […]

Kad bi goli zidovi lipičkog Kursalona progovorili, ispričali bi priču o vremenu smijeha i glazbe, ljubavi i kocke, kad je u perivoju stajalo zdanje kakvog nigdje drugdje nije bilo

Najznamenitija građevina u Lipiku zasigurno je Kursalon, nekoć slavno i raskošno lječilište prepoznatljivo po zgradama smještenima u velikom perivoju. Bio je stjecište zabave, gotovo kopija onoga u bečkom Gradskom parku i jednog od najljepših objekata tog tipa i namjene u zemljama krune Sv. Stjepana. Danas strpljivo čeka obnovu. U srcu […]

Poznata radionica više ne postoji, no zvona vještih majstora zagrebačke zvonarnice i dalje zvone diljem Hrvatske

Nekadašnja zvonarnica u Zagrebu u današnjoj Zvonarničkoj ulici porušena je 1938. godine. Prema tradiciji na tome se mjestu nalazio samostan templara, a zgrada zvonarnice je vjerojatno bila kapela.  U dokumentima se 1457. godine spominje zvonarnica, a u njoj je radio prvi zagrebački zvonoljevač, meštar Ilija Benković. Zvonarnica je djelovala i […]

Skriven od pogleda, usred najljepše šume, stajao je Brestovac, mjesto ljubavi, smrti i nade u kojem su planirali atentate i pisali romane

“Kao kakvi vilinski dvori stoji ona ovdje u pustoši, i začuđeni putnik pita se, otkud i čemu ova zgrada ovdje? I doznaje, da je to lječilište za tuberkolozne bolesnike, koji poput duhova promiču svojim oronulim pojavama ovuda između stogodišnjih stabala. Ujutro, kada izlazeće sunce osvijetli najprije njegove visove, kada se […]

Kad zacvrlji brački vitalac, vrijeme kao da oko vatre stane i vrati se daleko, kad su na Brač pristali prvi Grci i donijeli recept

Ovo jelo koje se priprema od od janjećih ili kozlećih iznutrica zapravo je živa poveznica s vremenom prvih zabilježenih kontakata grčke civilizacije i stanovnika Brača. Vitalac se priprema od janjca ili kozlića koji nisu prešli šest ili sedam kilograma težine, odnosno dok se još hrane samo majčinim mlijekom. Jetra, slezena […]

Kako je bilo blagovati kao Zrinski? “Sekeli gulaš su ruke i noge mojih soldata…” Zapisano je u knjizi čakovečkog dvora koja otkriva stare recepte za svaku priliku

Grofovske obitelji oduvijek su se dobro hranile, a pogotovo plemićka obitelj Zrinski čiji je mađarski kuhar vjerojatno godinama zapisivao recepte i tako sačuvao svu raskoš svakodnevice te velike obitelji. Jela od različitih vrsta mesa spremana na različite načine, raznovrsno voće i povrće, juhe i kaše, ribe i rakovi, kolači, štrudle […]

Čudnovato putovanje lošinjskog kapetana Petra: usred rata, zajedrio je na Jamajku, pobjegao gusarima, pronašao ljubav i osnovao koloniju

Kad bi koji brod isplovljavao, narod bi se u luci redovito okupio, da isprati voljene i pozdravima punima nade, sreće i emocija ispratio jedrenjak na more,  u misiju koja je uvijek nosila opasnosti. More je, kažu, oduvijek bila okrutna gospodarica je je znala dati, uzeti i čovjeka odvesti u smjeru […]

Pobuna na bakarskom brodu Ivić jedini je zabilježeni slučaj pobune hrvatskih pomoraca protiv svog kapetana

Na hrvatskim brodovima na kojima su plovili hrvatski pomorci dosad je u svim godinama zabilježena samo jedna jedina prava pobuna. Ne djelomični, kratki neposluh, već prava pobuna mornara poput one najpoznatije, pobune na brodu Bounty. Zapisi koje pronalazimo u knjizi Gradimira Radivojevića “Nezaboravni brodolomi” govore kako se pobuna dogodila 1859. […]

TAJNE MUZEJA: “Orali smo i nemam čizmice…” Pisala je majka učitelju kako bi od škole ispričala sina Matiju

U jednoj od ostakljenih komoda Zavičajnog muzeja u Ozlju jedna uz drugu stoje malena ispričnica i đačka knjižica koje pomnijim pogledom otkrivaju pozadinu života u tom kraju. Ispričnica na fotografiji potječe iz 1916. godine. Grafitima ili grafitnom olovkom ispunila ju je majka Bara Stipančić za svog sina Matiju. Napisala je “Mi smo […]

Ovako danas izgleda “Moje drago serce” jedno od najljepših, najintimnijih, najtužnijih i najčitanijih pisama

Ovako danas izgleda “Moje drago serce” jedno od najljepših, najintimnijih, najtužnijih i najčitanijih pisama ikad napisanih na ovim prostorima. Potpisuje ga Petar Zrinski, i prije pogubljenja namjenjuje supruzi, Ani Katarini Zrinskoj. Od tog trena nadalje, izvorno pismo je preživjelo sve i danas se čuva u pismohrani Zagrebačke biskupije. Radi lakšeg […]

Zlatni nakit prije stoljeća položen na oltar domovine i dalje se čuva kao podsjetnik na maglovite novembarske noći

Pri završetku Prvoga svjetskoga rata, Sabor Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na povijesnoj je sjednici 29. listopada 1918. godine, nazivajući se Hrvatskim državnim saborom, jednoglasno prihvatio zaključak o prekidu svih državnopravnih odnosa Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Kraljevinom Ugarskom i Carevinom Austrijom. Ujedno je prihvatio i odluku o pristupanju […]

Mitovi, legende i stvarnost mljetske bolesti: od gusara i križara do moderne medicine

Jedna od bolesti koja se često pojavljuje u medicinskim publikacijama dobila je ime po otoku Mljetu. Mal de Meleda ili mljetska bolest genetička je bolest koja se prepoznaje po hrapavoj ispucanoj koži dlanova i stopala te intenzivnom i neugodnom mirisu. Dok povijesnih izvora o mljetskoj bolesti prije XIX. stoljeća nema, […]

Nema religije iznad istine: skrivene tajne teozofije u Hrvatskoj

Poznavaoci mističnog i okultnog u većini slučajeva na početcima svojih putovanja susreću se s teozofijom, Teozofskim društvom i ponajviše s jednom od njezinih vodećih suosnivačica, ruskom groficom Helenom Petrovnom Blavatskom. No, mnogo je manje poznato koliko je teozofija bila raširena na hrvatskom prostoru od početka 20. stoljeća pa do danas. […]