in ,

Za njega je bilo 5 do 12: virovitički dvorac Pejačević nakon dvije godine obnove sprema se zasjati novim sjajem

Foto: 5do12.eu

Radovi na obnovi pročelja i krovišta na dvorcu Pejačević započeli su još u veljači ove godine, a za nešto više od mjesec dana, točnije oko 15. svibnja, počinje sadnja drveća, stabala, grmlja i ukrasnih živica u Gradskom parku u Virovitici.

U planu je i novi muzej u dvorcu koji će nuditi najmoderniji sadržaj za turiste i lokalno stanovništvo.

Foto: Budući izgled parka i Dvorca/5do12.eu

Projekt obnove Dvorca „5 do 12“, koji se najvećim dijelom sufinancira iz Europskih fondova, a ugovor su prije manje od dvije godine potpisali, tadašnji ministar regionalnog razvoja Tomislav Tolušić i gradonačelnik Ivica Kirin, jedna je od najvećih investicija u gradu Virovitici.

Ovim projektom teškim 81.439.871,46 kn obnoviti će se fasade, pročelja dvorca, dijela kupole. Potpuno će se urediti unutrašnjost Dvorca, a sve u skladu s konzervatorskim uvjetima.

Foto: Obnova dvorca u tijeku/5do12.eu

Prema riječima pročelnice Ureda gradonačelnika Đurđice Aragović, voditeljice programa „5 do 12 za Dvorac“ sadnja drveća bi trebala biti dovršena do kraja svibnja, a do sredine kolovoza trebali bi biti dovršeni i svi veći radovi u parku.

Bit će posađeno oko 240 sadnica, od toga oko 140 stabala, 100 sadnica grmlja te 310 dužnih metara živice. Sanirat će se i most ispred dvorca koji se urušio zbog izuzetno lošeg stanja.

Također će biti instalirana i nova, suvremena 3D fontana, a do tada bi trebale biti gotove i šetnica, staze te ostali radovi u parku. S druge strane, obnova dvorca trajat će nešto dulje zbog velike kompleksnosti radova koji se na njemu odvijaju.

Pogled na dvorac i gradski park početkom 20 stoljeća

U intervjuu za portal virovitica.hr, ravnateljica Gradskog muzeja Mihaela Kulej, naglasila je kako će cijeli dvorac postat muzej, ali ne sa stalnim postavom, nego sa svim privlačnim sadržajima koje današnji moderni muzeji imaju.

U skladu s tim, u istočnom će podrumu biti postav koji se tiče povijesti dvorca i grada, dok će na katu biti postav drveta, a zatim portreti grofova Pejačević koji su bili u dvorcu dok je obitelj Pejačević u njemu živjela.

Kasnije su završili u Osijeku u Muzeju likovne umjetnosti i sada ih se na neki način vraća u njihovu matičnu kuću. Na katu će biti dio posvećen duhovnosti, odnosno duhovnom životu, tu su i dvije polivalentne dvorane, prostori povremenih izložbi, poseban edukacijski prostor, kafić u prizemlju dvorca, turistički info pult i ostalih zanimljivosti privlačne za posjetioce.

Tri arheološka nalazišta u parku

Gradski muzej Virovitica je dugi niz godina radio na iskapanjima ostataka srednjovjekovne utvrde koja se nalazi odmah ispod dvorca Pejačević te su definirana tri arheološka nalazišta u parku.

Radi se o zapadnom ulazu u dvorac koji je nekada bio glavni ulaz u srednjovjekovnu utvrdu, sjeveroistočnoj kuli, a u južnom dijelu platoa je definirana jedna manja kula i dio južnog i istočnog bedema. Ta su nalazišta potvrdila sve dosadašnje spekulacije o izgledu utvrde.

Povijest dvorca

Virovitica se u srednjem vijeku spominje među prvim naseljima u sjevernoj Hrvatskoj. U drugoj polovici 15. stoljeća počinje njeno utvrđivanje zbog bliže opasnosti od provala turskih četa s istoka.

Tadašnji vlasnici Virovitice su grofovi Banffy (Banići) koji su tu ostali do pada tvrđave u turske ruke 2. kolovoza 1552. godine. Turci su obnovili utvrdu i od grada učinili značajnu točku penetracije na zapad.

Virovitica je definitivno oslobođena turske vlasti nakon teških bitki 1684. godine, nakon čega se tvrđava obnavlja, a grad raste kao trgovačko-obrtničko predgrađe s više od tri tisuće stanovnika. Godine 1777. tvrđava se, zbog jenjavanja turske opasnosti, nalazi u jadnom stanju.

Među virovitičkim velikoposjednicima ističe se plemička obitelj Pejačević (posjedovali Viroviticu od 1726. do 1841.) koji ruše staru tvrđavu, a na njenim temeljima grade klasicistički dvorac koji i danas dominira u panorami grada. U sklopu dvorca nalazilo se više gospodarskih zgrada i vrt. Iza dvorca uzduž istočne i zapadne strane bile su izgrađene dvije prizemne gospodarske zgrade.

Vrt se nalazio u južnom dijelu iza opkopa, a u produžetku gdje je danas zgrada gimnazije, bilo je vlastelinsko stovarište drva. Osim na brojnim fotografijama, razglednicama i na nekoliko crteža iz sredine i s kraja XIX. stoljeća, najraniji zabilježeni prikaz dvorca nalazi se na slici Liedera iz 1811. godine „Porodica Pejačević u parku”. Park je podignut početkom XIX. stoljeća i zaštićeni je spomenik parkovne arhitekture.

Od sredine 19. stoljeća do 1911. godine dvorac je bio u vlasništvu njemačke kneževske obitelji Schaumburg – Lippe, da bi ga potom kupio grof Drašković. Kasnije ga je kupila Virovitička općina (1930. godine), a do najnovije obnove u njemu su bili smješteni Gradski muzej, Državni arhiv, Matični ured – sala za vjenčanja, restoran „Dvorac” i kuglana.

U mitskoj zemlji sedam rijeka iza mora, Rusalke su mamile ljude, imela štitila od vukodlaka a vodeni duhovi razvrstavali su ribu

Ep Beowulf priča je o junaštvu, sudbini, zmajevima i čarobnim mačevima koja stoljećima inspirira generacije novih čitatatelja