fbpx
Tajnoviti ključ glagoljice: skriva li rozeta šifru nastanka slova koja drugdje ne postoje, koja su klesali kraljevi, koristili Zrinski i Frankopani?
Ilustracija
Ritam vremena

Tajnoviti ključ glagoljice: skriva li rozeta šifru nastanka slova koja drugdje ne postoje, koja su klesali kraljevi, koristili Zrinski i Frankopani?

29.03.2019. Ured za blaga i misterije

Kada papa Inocent IV. 1254. godine odobrava uporabu glagoljice i staroslavenskog jezika u bogoslužju u hrvatskim krajevima, glagoljica je u uporabi bila već barem tri stoljeća. Danas pak, postoji barem četrdesetak teorija o tome što glagoljica zapravo jest, nudeći odgovore na misteriju koja prati pismo koje po obliku riječi nije ni slično nekom drugom povijesnom pismu.

Glagoljica je obilježila hrvatsko srednjovjekovlje i danas se smatra hrvatskom kulturnom baštinom. Premda je latinica najstarije pismo na hrvatskom prostoru i ono s kojim su se Hrvati po dolasku odmah susreli,  prve su hrvatske riječi bile uklesane u kamen glagoljicom.

Bašćanska ploča pisanacje prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine

Smatra se kako se ona proširila najvjerojatnije već u desetom stoljeću dolaskom Ćirilova brata Metoda. Za mnoge se hrvatske tekstove pisane ćirilicom i latinicom pokazalo da su bili prepisani s glagoljičnih matica,a glagoljica je zaslužna za veliki dio sačuvane hrvatskim jezikom pisane kulture.

Bila je pismo liturgijskih knjiga, bilježene su pjesme, legende i romani, pisani zakoni i pisma, poput onih u obiteljima Zrinskih i Frankopana. Bila je i pismo pouke, nauke i zabave. Vremenom je istisnuta od strane latinice, no nije zaboravljena.

Kako su godine prolazile, glagoljica se još uvijek istražuje i budući da  znanstvene teorije vrijede sve dok ih netko ne opovrgne, ona se ne može jednoznačno odrediti niti se može odrediti najtočnija teorija o postanku.

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali / Wikipedia Commons ( Neno Dus )

Teorije o nastanku

Tako neke od teorija smatraju da je bizantski redovnik iz Soluna zvan Ćirl nadahnuće za glagoljicu pronašao u jeziku makedonskih Slavena iz okolice Soluna. Teorija govori kako je Ćiril glagoljicu stvorio po uzoru na grčko kurzivno pismo iz 9. stoljeća i druge starije jezične sustave poput koptskog, hazarskog, sirijskog, gruzijskog i armenskog kojih je Ćiril zbog visokog stupnja obrazovanja bio svjestan.

Molitva “Oče naš” u tri vrste glagoljice u rasporedu: Na lijevoj strani starija obla glagoljica, u sredini hrvatska uglata glagoljica, na desnoj strani brzopisna kurzivna glagoljica. ( Wikipedia Commons, Neno Dus )

Druge se pak, teorije bave idejom kako je glagoljica izvorno pismo, prepuno tajnih simbola koji su poznavatelju motiva trebali olakšati snalaženju. Godine 1939. primijećeno je kako glagoljica počinje križem.

Ključ u rozeti?

Vođen tom idejom, jezikoslovac Georg Černohvostov ustvrdio je kako Ćirill nije želio koristiti druge sustave pisanja nego je ključ glagoljice postavio u nekoliko krščanskih motiva poput križa, simbola spasenja i Isusa Krista, kruga koji simbolizira božansko jedinstvo i savršenstvo te trokuta koji znači Sveto Trojstvo.

Bugarski istraživač Petar Ilčev ključni je element pronašao u crtici koja rotira pod kutom od 90 stupnjeva, a rjeđe i pod kutom od 45 stupnjeva te katkad završava kružićem, ključnim elementom oble glagoljice koji se u tolikoj mjeri ne pojavljuje ni u jednom drugom pismu.

Jončeva teorija – rozeta s upisanim glagoljskim slovima

Drugi istraživač , Vasil Dmitrov Jončev je opisao kružnicu i podijelio je na osam dijelova pokušavajući upisati sva glagoljska slova unutar te mreže. Unutar rozete podijeljene na osam dijelova, Jončev je uspostavio i linijski sustav od pet linija i četiri polja koja presijecaju rozetu.

Tu mrežu naziva figurata modulom, a Marica Čunčić ju naziva rozetom. Neka druga znanstvena istraživanja potvrđuju njegovu tezu. Unutar rozete i linijskog sustava mogu se upisati sva glagoljična slova.

Ćiril i Metod

Danas među paleografima postoji visok stupanj suglasnosti, utemeljen na motrenju grafičke strukture pisma (tektonika pisma, simetrija, orijentacija, razvoj unutar slovne mreže), da je glagoljica zasebno i autorsko pismo, djelo Ćirila.

No, postoje i teorije koje pretpostavljaju kako glagoljica nije rezultat djelovanja Svete Braće Čirila i Metoda nego da su Slaveni i prije njih imali u uporabi neko pismo iz kojeg se razvila glagoljica. Neki tvrde da se glagoljica širila na osnovi djelovanja Metodovih učenika i postavljaju još jedno pitanje koje trenutno ostaje bez odgovora:zašto su Hrvati punih dvjesto godina čekali da im Ćiril i Metod stvore novo pismo, kada su na kršćanstvo počeli prelaziti u sedmom i osmom stoljeću?

 

Izvori:

Maja Crnković / PROMIŠLJANJA O POSTANKU GLAGOLJICE