in ,

Urokljivo zakopano jaje u zemlji iliti kako je kuna proklela selo

Urok? Tko bi tako nešto napravio? Dolazi nevolja… Zlosretan je to znak! Tko bi na nas tako išao?  Oko stola tradicionalne slavonske kuće u malenom slavonskom mjestu podno Papuka tih je dana unesen dodatan nemir. Zakopano u zemlji na njivi pronađeno je kokošje jaje. I to ne jedno, već njih tri, samo ovog proljeća.

Zakopano jaje u zemlji nagovješta zlu sudbinu

Puk je oduvijek prirodnim pojavama, koje nije mogao objasniti, često pridavao nadnaravan značaj. Tako je u narodnim vjerovanjima općepoznata stvar da jaje u zemlji znači nevolju, urok i dolazak teških dana. Najvjerojatniji razlog tomu jest iznimno neugodan miris amonijaka koji se širi pri raspuknuću i/ili raspadanju jajeta. Osim mirisa, raspadajuće jaje neminovno utječe i na rast bilja na mjestu gdje je pronađeno.

Upravo je izraz “jaje u zemlji”, čiju smo fenomenologiju do sada diljem Hrvatske zabilježili nekoliko puta, jedan od najtraženijih pojmova koje ljudi upisuje u internetske tražilice kada govorimo o urocima, vještičarenju i magijskim obredima.

U narodnom se vjerovanju smatra kako je jaje, zakopano na njivi ili sakriveno negdje u kući, najčešće spominjano sredstvo uricanja. Vjerovanje je to koje se bilježi u gotovo svim ritualnim mjestima diljem zemlje i regije. Tako primjerice na lepoglavskom području pojedini kazivači naglašavaju kako se tu ne radi o običnom jajetu, već ono mora biti od posebne kokoši te postavljeno na željeno mjesto na poseban dan.

Jaje u zemlji koje je najvjerojatnije donijela kuna
Ljuska jajeta pronađena u vrtu / svibanj 2024. g. / FOTO: A.M. Blaga & misterije

Različiti kutevi tumačenja pojave

Osim značenja, vjerovanje skriva i načine kako se obraniti od kletve koju nosi jaje u zemlji. Prema riječima kazivačice rođene tridesetih godina 20. stoljeća potvrđuje se jedan od ranijih navoda da je jaje najbolje spaliti. To je nužno učiniti na specifičan način te uz velik oprez da se ne razbije. U Velikoj podno Papuka pak, nakon pronalaska ljuski jajeta, pita se i svećenika za savjet. On, uz spomenuto spaljivanje jajeta, preporuča molitvu te škropljenje njive svetom vodom.

O čemu se tu zapravo radi i kako jaje uopće završi u zemlji? Odgovor na to pitanje pokušali smo dobiti od mag. oecol. Marka Doboša, biologa zaposlenoga u Parku prirode Papuk. Navodi kako brojne životinje naših šuma imaju običaj krasti i zakopavati jaja. Često to učine na njivama u blizini kokošinjaca jer im je prijenos jaja od mjesta krađe do mjesta pohrane tako najbrži, ali i zbog rahle zemlje im je lakše kopati. Uz osmijeh progovara kako crnu magiju ipak ne treba isključiti.

Ljuska jajeta pronađena među redovima luka u vrtu / svibanj 2024. g. / FOTO: A.M. Blaga & misterije

Kune koje proklinju narod

Dodaje kako u Hrvatskoj živi više vrsta životinja koje bi mogle zakopati jaje u zemlju. Jedne od prvih kandidata tako su kuna zlatica (lat. Martes martes) i kuna bjelica (lat. Martes foina) za koje je poznato da mogu prenijeti jaje, ali i zakopati ga.

Tijelo kune zlatice pronađeno na seoskoj cesti na ulazu u Park prirode Papuk, nalaz Marka Doboša / lipanj 2022. g / FOTO: mag. oecol. Marko Doboš

Potonja kuna bjelica inače je češća u naseljima, iako i kuna zlatica može zalutati u naseljena područja. Prisjeća se ovdje Marko kako je znao kod sebe u kući na tavanu naći ljuske kokošjih jaja, uz napomenu da je viđao kune kako se šeću njegovim dvorištem, u mjestu nekoliko kilometara dalje od Velike.

Kuna bjelica u prirodnom staništu / FOTO: Creative Commons license

Također postoje svjedočanstva o pomoru u kokošinjcu gdje su seljani znali ujutro zateći zaklene kokoši. Pri tome su sve bile na broju te niti jedna nije pojedena, već su samo hladnokrvno ubijene. To se jednostavno pripisuje lovačkom nagonu krvožednih kuna gdje veći metež među kokošima garantira njihov veći pomor.

Poznato je da su kune spretne i okretne te da se mogu zavući posvuda. Osim u dvorištu i po kući, znaju se zavući i pod haubu automobila. Pa se tako često dogodi da pregrizu žice oko motora te tako, osim kletve, naprave ozbiljnu štetu na vozilu. Brk znaju omastiti i medom jer nisu osjetljive na ubod pčele pa se zalete i u pčelinju košnicu.

Ostale vrste kao potencijalne jajokradice

Jedan od izglednih kandidata je i tvor (lat. Mustela putorius) koji dijeli istu porodicu s kunama. Iako je njegova populacija u zadnjih tridesetak godina dosta prorijeđena, u zadnje vrijeme se bilježi sve veći broj jedinki. Tomu svjedoče Markovi nalazi pregaženih tvorova usred sela gdje je naseljenost svakako gušća. Za tvorove, međutim, nije poznato zakopavaju li jaja.

Tijelo tvora pronađeno na seoskoj cesti u gusto naseljenom dijelu, nalaz Marka Doboša / travanj 2022. g / FOTO: mag. oecol. Marko Doboš

Marko Doboš, uz spomenute vrste, navodi još neke potencijalne kandidate koji bi bili skloni ukrasti jaje od kokoši. To su lisica, pa čak i čagalj- vrste koje se također ne libe doći u naseljeno područje, a za koje je poznato da stanište imaju u obližnjim gorjima. Za lisicu je poznato da zakopava jaja u zemlji kako bi ih sačuvala za nepredvidljiva teška vremena.

Ipak, ta jaja često pronađe čovjek i pitajući se o čemu je riječ, odgovor prvo pronalazi u starim vjerovanjima, magijama i ritualima koje predstavljaju samo jedan maleni dio magijskog sustava vjerovanja koje oduvijek postoji u Hrvatskoj.

Treba li hrvatskom folkloru dodati Spojena- mitološko biće koje spaja vikende i praznike?

Kako je Ladislav Napuljski prodao Dalmaciju Mletcima za 100.000 dukata