in ,

Upute za svakodnevicu iz zagrebačkog bontona starog 300 godina koje vrijede i danas

“Nije pristojno gledati gostima u obraze i zube dok jedu i brojiti im zalogaje. Što se tiče posluživanja, kruh im nudi iz tanjura, ne iz ruke. U razgovoru trebaš pažljivo slušati govornika, ne okretati mu leđa, na drugoga se naslanjati niti laktariti drugoga da sluša. Kada se smiješ, ne čini to preglasno, nemoj pokazivati zube.”

Ilustracoja / Jan Miense Molenaer

Ovo su samo neke od uputa, koje se nalaze u najstarijem poznatom bontonu na području Hrvatske zvanom Regule roditelov i drugeh starešeh i Regule dvorjanstva. Napisao ga je Juraj Mulih (1694. – 1754.), isusovac i kajkavski pisac. Sastavni je dio knjige Duhovno zercalo iz 1742. godine i vjerojatno se radi o prilagođenom tekstu pripremljenom iz više predložaka onodobnih europskih bontona.

Ispunjen je životnim primjerima koji služe kao vodilja neprosvijećenom puku tog vremena. Kao i današnji bontoni, sastoji se od poglavlja koji govore o ponašanju za stolom, u društvu, odijevanju te ophođenju s drugima.

Zagreb u 17. stoljeću

Bezvremenske upute za dobro ponašanje

Tako Mulih naglašava da kada postavljaš stolnjak, najprije na njega stavi soljenku i najposljednju je raspremi. Druge stvari donesi na stol i ostavi sa strane da uzimaš stvari po potrebi. Prije jela i postavljanja stola obavezno operi ruke vodom. To je naročito zanimljiva činjenica, koja govori da su ljudi već u 18. stoljeću držali do higijene ruku, odnosno iako nisu posjedovali takve navike, postojali su priručnici i upute, kao što su Mulihove, koji bi ih tome podučili.

Ponašaj se ponizno i pristojno pred poglavarom, nakloni mu se te nemoj prije njega sjesti. Kada
sretneš poznanika nakloni mu se, pozdravi ga, a ako je uzak put odmakni se i pusti njega da prvi
prođe. Ako šećeš s poglavarom ili nekom cijenjenom osobom, neka on hoda s desne strane. Ako
vas je troje, cijenjena osoba neka bude u sredini, drugom sugovorniku prepusti desnu stranu, a ti
hodaj s lijeve. Pazi da ne hodaš s njim u ravnini, nego jedan korak iza, a pri klečanju uzmi drugo
klečalo, ako je moguće…

Ilustracija

Mulih u svojoj verziji bontona iznosi i savjete čitatelju vezane uz pripreme za počinak. Napominje da nije dobro mijenjati noć za dan, već poći na vrijeme na počinak. Prije spavanja obavezna je ispovijed i molitva. Nije lijepo pred drugima se skidati, a još manjeprez oprave z drugemi se šaliti, opehavati ali naganjati, kakti znaju pastiri činiti”. Prije nego što legneš, poškropi sebe i postelju svetom vodom, zatim se pobožno prekriži. Daje i upute kako spavati, pa tako navodi da je najzdravije ležati okrenut na desnu stranu, zbog želuca koji je na lijevoj strani. To je dobro i zbog srca. Bez pokrivača nije dobro ležati, a bez rublja nesigurno, ako slučajno budeš trebao naglo ustati i bježati, bilo bi nezgodno bez rublja. Dobro je odrediti vrijeme za ustajanje, a ujutro se ne treba valjati po krevetu.Kada je vreme gore stati, ne okapaj se.”

Ako nekoga moraš ukoriti, neka to bude u privatnosti i bez vike i srditosti. Ako pak tebe netko
grdi ponizno i strpljivo ga poslušaj. Ako si krivo optužen, na tebi je da dokažeš svoju nedužnost.

Ulomak iz Mulihova bontona

Prema uputama Juraja Muliha o pristojnom vladanju za šire slojeve, 1744.

“Ako hoćeš kašljati ali kehnuti, pošteno je vusta na stran obrnuti i s rupcem sakriti”

“Koliko je moguće čiste zube i ruke drži, ter ako bi kaj med zubmi bilo, ne pristoji se nožem a jošće manje noktima van vaditi nego je potrebno perom ili slamicom”

“Vu nosu s prstom dubsti i vu njem kakti čvorov iskati ne pristoji se”

“Kad si med drugami hlačnjaka ne nateži nit hlač ne popravljaj niti okolo tebe, kakti gizdavi paun na opravu ne ogledavaj”

“Čuvaj se riječi koje bi drugoga zbantuvale”

“Opijati sebe ili drugoga ne pristoji se”

“Ne pristoji se na toplo jelo puhati već treba čekati da se ohladi”

“Nije pristojno kosti po pesje oglodavati”

Zanimljiva je pojava takve literature kod nas, tim više što se sadržajno ne razlikuje od te vrste literature u ostalom onovremenom zapadnom svijetu.

To nam svjedoči da je naš svijet u ono vrijeme dosegao stanovit stupanj kulture i civilizacije te da je u pogledu lijepa ponašanja u društvu bio blizak razini zapadnih naroda, koji su se tada smatrali naprednijima i kulturnijima prema ondašnjim bontonima.

OBLJETNICA VELIKOG POTRESA: Zagreb je tog jutra pogodila katastrofa koja je promijenila grad i njegove stanovnike

Masonstvo u suvremenom svijetu na granici između tajnosti i javnosti