Potres u Zagrebu 1880., poznat i kao Veliki potres u Zagrebu, bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice, razorio je brojne zagrebačke zgrade, mnoštvo stanovništva pobjeglo je ili se iselilo u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst, jedna je osoba poginula, a 29 ih je teško ozlijeđeno.
Potres se dogodio 9. studenog 1880. u 7 sati, 3 minute i 3 sekunde, prema podacima meteorološke postaje u Zagrebu. U prva 24 sata nakon potresa na zagrebačkom je Glavnom kolodvoru izdano 3800 putničkih karata. Nakon najvećeg udara, slijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta.
Hrvatski povijesni muzej tim povodom prenosi zapis iz Katoličkog lista, br. 47., 18. studenog 1880.
„…Šteta nanesena gradu ne da se još ni približno označiti. Na samom Kaptolu štete je više od 100.000! Školski zavodi ne rade na neko vrijeme. (…) Strah je jako vladao jučer gradom, a i danas jer se poslije prvoga žestokog udarca nekoliko puta pojavljivao i slabiji, a u strahu se razglašavalo da će nastati možda i jednako oštar! No, Bogu budi hvala, ta je pogibelj od nas maknuta, iako su i današnji udarci bili znatni te se ljudi ne mogu ni sada posvetiti svome uobičajenom poslu….”
Novčana pomoć tada je pristigla iz cijele Europe – Kopenhagena, Istanbula, Cardiffa, Londona, Pariza, Berna, Sofije, Aleksandrije, a pomoć je poslao i papa Lav XIII. Nakon potresa, koji je u znatnoj mjeri oštetio gradsku arhitekturu, Zagreb je doživio znatne urbanističke preinake, te je grad dobio novi izgled.
Tada su izgrađene mnoge javne i sakralne građevine, te je započela obnova zagrebačke katedrale u neogotičkom stilu, koju je, prema nacrtima arhitekta Friedricha Schmidta, izveo Herman Bollé, bilježi Hrvatski povijesni muzej.
Hrvatski povijesni muzej teško je stradao u novijem potresu 22.ožujka 2020. godine, i dok traje obnove nove zgrade, djelovanje HISMUS-a možete pratiti na web stranici i Facebooku.
Na newsletter Hrvatskog povijesnog muzeja možete se prijaviti ovdje.
