fbpx
Lošinjski limuni, mandarine i naranče govore o vremenu junaka, moreplovaca i sretnih povrataka
Drevna taverna

Lošinjski limuni, mandarine i naranče govore o vremenu junaka, moreplovaca i sretnih povrataka

23.01.2020. Marina Horvat

Kada su lošinjski pomorci počeli ploviti po cijelom Sredozemlju, donijeli su doma i prva stabla agruma. Zahvaljujući toploj otočkoj klimi naranče i limuni su uskoro rasle u svakom lošinjskom vrtu, čemu se jako začudio Alberto Fortis u svom poznatom putopisu iz 1774. godine jer ih nije očekivao tako sjeverno.

Lijepa egzotična mirišljava stabla kapetani su sadili u vrtovima svojih vila, a siromašnijim iscrpljenim pomorcima agrumi su bili bogatstvo i lijek. Još su antički pomorci znali da je limun nezamjenjiv kod liječenja skorbuta pa su stoga i lošinjski pomorci svoje brodove opskrbljivali velikim zalihama limuna.

Tako su ti zlatnožuti plodovi sunčanog juga, nekada vrlo rijetki i jako cijenjeni, postavili simbolom pomorstva, trgovine i blagostanja otoka Lošinja.

Prije su naranče  dolazile iz prekomorskih krajeva, pa su ih si mogli priuštiti samo creski i osorski plemići, pa tako u povijesnim vrelima ostaje i zapis kako je jedna pošiljka limuna i naranči stigla je iz Vijetnama preko Palerma u Mali Lošinj.

S druge strane, lošinjski prirodoslovac Ambroz Haračić koncem 19. stoljeća bilježi kako u vrtovima Malog Lošinja ima: 1097 stabla agruma, od toga 797 limunovih, 129 slatke, 154 gorke naranče i 17 stabala mandarina. Primjećuje kako sve rastu na otvorenom, cvatu cijele godine i plodovi se beru također cijele godine.