fbpx
Od svijeće i rakije do pogače: blagdanski stol uređivao se po pravilima povezanima s drevnim kultom predaka
Drevna taverna

Od svijeće i rakije do pogače: blagdanski stol uređivao se po pravilima povezanima s drevnim kultom predaka

09.12.2018. Ured za blaga i misterije

Tragovi brojnih pretkršćanskih vjerovanja sadržani su u svim glavnim elementima božićnih običaja – zelenilu, darivanju, paljenju vatre i svijeća, kojima se prizivalo obilje jer Božić je vrijeme kad je trebalo biti svega obilja.

Božićni stol uređivao se prema određenim pravilima od kojih mnoga pripadaju kultu predaka. Primjerice, svijeće su se palile kako bi se na njima ogrijale duše pokojnika. Na stol se stavljao med, češnjak, orasi, vino, rakija, od davnina prisutni pri posmrtnim svečanostima.

U kuću se unosila slama od koje se dio stavljao na stol ispod stolnjaka, najčešće u obliku križa. Na stolnjak se stavljala božićna pogača, raspelo, crvene jabuke kao simbol zdravlja, zdjela s izmiješanim zrnjem svega što se sijalo na polju ili u vrtu, te izniklo božićno žito.

Pogača

Božićna pogača, simbol obilja, obično bi se zamijesila ujutro na Badnjak, a pekla se na ognjištima ili u krušnim pećima. U Slavoniji su se pekle dvije vrste pogače, badnjača ukrašavana ružicom od tijesta (samo jednom, ili jednom na sredini i četiri u kutovima) i ljetnjača ukrašena po cijeloj površini.

Uobičajeni ukrasi su sunce (na sredini), upleteni križ, mjesec i zvijezde, ruže, kvočka i pilići, klas žita, grozd, bačva i boca.

Foto: Snaša i badnjača, Stari Perkovci,1983./muzejbp.hr

Svi likovi koji se nalaze na pogači simboliziraju godinu koja dolazi, njena četiri godišnja doba, sa željom za plodnošću i napretkom. Vjerovalo se da će figura od tijesta koja se u pečenju digne više od drugih figura, bolje uspijevati sljedeće godine.

Na stol se stavljala nakon obreda posipanja slame u znaku križa preko koje bi se stavljao svečani stolnjak. Zabilježeni su obredni običaji lomljenja kruha ili kolača, u kojima bi se nastojalo odlomiti što veći komad, kako bi se po njemu gatalo o prirodi iduće godine.

Sastojci:

800 g brašna
10 g suhog kvasca
400 ml mlake vode
1,5 žličice soli
1 čajnu žličicu šećera

Ostali sastojci:

2 žlice piva

Priprema:

Pomiješajte brašno s kvascem, dodajte šećer i mlaku vodu. Zamijesite glatko tijesto i oblikujte ga u loptu i ostavite da stoji na sobnoj temperaturi oko 45 minuta. Premijesite tijesto još jednom te ga stavite u kalup za tortu i ukrasite figuricama od tijesta. Tijesto lagano namažite sa malo pive (2 žicice) i pustite da ostane na sobnoj temperaturi još 20 minuta. Pecite u zagrijanoj pećnici 30-35 min na 200 ° C. Pečenu badnjaču poprskajte hladnom vodom, zamotajte u čistu kuhinjsku krpu i ostavite da se ohladi.

izvor: Muzej Brodskog Posavlja: Zeleno i bijelo – Magijski elementi običaja, vjerovanja i narodne medicine