fbpx
Kanonički vodič za dobro zdravlje: puštaj žilu, osvježi se koprivinom vodom, kupaj se ali ne previše i ne pij neodležano pivo
Drevna taverna

Kanonički vodič za dobro zdravlje: puštaj žilu, osvježi se koprivinom vodom, kupaj se ali ne previše i ne pij neodležano pivo

16.12.2018. Ured za blaga i misterije

Dok su ubožnice bile uglavnom namijenjene kao utočište sirotinji, Kaptol, a osobito Gradec plaćali su i pozivali istaknute liječnike zbog česte kuge koja je uglavnom dolazila trgovinom.

U Zagrebu je tako u 16. stoljeću djelovao i liječnik Henrik Alemanus. Spisi navode, i “odličnog gospodina Jakoba, doktora medicine i kraljevskog liječnika” koji je došao u Zagreb s vojvodom i banom Ivanišem Korvinom, sinom kralja Matijaša, oženio se i nastanio u Gradecu gdje je osnovao jednu od prvih apoteka.

S druge strane, neki zagrebački kanonici studirali su medicinu u Salernu, srednjovjekovnom gradu na Tirenskom moru i pri povratku donijeli neke upute za očuvanje zdravlja. Za zdravstvena pravila pridodana su za svaki mjesec u kalendaru jednog zagrebačkog misala i određivala su što je bilo nužno napraviti u kojem mjesecu.

Tih se pravila nisu držali samo kanonici, već su bila namijenjena svima i zato bila dio misala. Otkrivaju mnoštvo zanimljiv detalja o svakodnevnom životu u 17. stoljeću, pa je iz njih moguće iščitati i kako se za osvježenje uglavnom pila voda s koprivom, dok su se čajevi radili sa žalfijom ili  beneditkom, vrstom djeteline koja se koristila protiv kostobolje. Pri ovom, izraz “puštanje žile” označava u prošlosti učestalu praksu puštanja krvi jer se vjerovalo kako se ona time pročiščava, odnosno dopušta njezina obnova.

U siječnju:

Hrani se toplim i probavljivim jelom. Pij umjereno, ne pij medice. Kupaj se i puštaj žilu.

U veljači:

Umjereno jedi i pij. Čuvaj se nahlade. Puštaj krv na palcu. Sisaj sat meda jer će ti izliječiti prsa.

U ožujku:

Uzimaj lagana i probavljiva jela. Kupaj se, ali ne previše. Ne puštaj žilu i ne pij mnogo.

U travnju:

Proljeće sve oživljuje pa i čovjeka počinje svrbjeti tijelo, a krv se umnožava. Zato čisti utrobu i puštaj žilu.

U svibnju:

čisti utrobu i puštaj žilu. Kupaj se u toplom. Jedi jelo sa začinom. U piće miješaj žalfiju i benediktu.

U lipnju:

Škodi piće i medica. Ne pij neodležano pivo da ti ne naudi kolera. Hrani se salatom i zelenilom. Pij vodu natašte.

U srpnju:

Ne puštaj krv, a želudac ne opterećuj pićem. Spavaj malo, ne kupaj se. Pij svježu vodu, jedi češnjak i kadulju.

U kolovozu:

Kloni se žege, odmaraj se, okani se putena druženja. Ne kupaj se, ne jedi mnogo, ne čisti utrobe i ne puštaj krv.

U rujnu:

Jedi zrelo voće, kruške umočene u vino i kruh s kozjim sirom. Ugodno je piće i koprivina voda. Puštaj žilu i jedi začinjeno povrće.

U listopadu:

Nudi se vino i divljač, ptičje meso i domaća perad. Ne samo što je zdravo, nego ne opterećuje ni želudac. Jedi slobodno ali ne previše.

U studenom:

Liječi se nahlada i svake zarazne bolesti. Okani se kupelji i putena druženja. Pij umjereno i puštaj žilu.

U prosincu:

Toplo se odjeni. Čuvaj se prehlade. Puštaj žilu na glavi, ne kupaj se. Pij umjereno ali toplo piće.

Bile su to dakle jednostavne zdravstvene upute dopunjene narodnim lijekovima, no građani su mogli nabavljati i druge lijekove u apotekama.

 

 

Tisućljetni Zagreb, ljetopisi