Slavenska folklorna baština često odražava strahove predaka od zla, nepoznatoga i opasnosti u šumi. Postoji mnogo priča o vješticama i zlokobnim ženama koje žive duboko u šumama i vrebaju nevine ljude, narušavaju obiteljske odnose ili društveni red.
Najpoznatija od tih likova jest Baba Jaga, vještica koja se pojavljuje u ruskim legendama i sličnim pričama diljem srednje i istočne Europe, a ovisno o kraju ime joj se neznatno razlikuje.
Baba Jaga iz priča je naborana starica golema nosa i hirovite naravi, koja sjedi na drvenoj klupi ili se grije pokraj ognjišta, grudi joj vise i jedna joj je noga koštana.
Putuje u velikom mužaru i nebom se odguruje pomoću bata, uzrokujući pritom snažne oluje, a svoj trag zameće metlom. Posebno vreba djecu, koju voli krasti i jesti.
U nekim verzijama pogledom može pretvoriti ljude u kamen, zatim ih u svojoj kući ponovno pretvara u ljude kako bi ih pojela. Ona je osvetnica, zla i sebična, ali ponekad je i pomoćnica i darovateljica.
Neke legende govore da Baba Jaga ljudima može ispunjavati želje ako joj se poklone ruže, no većina priča ipak upućuje na to da je vrlo opasno vjerovati joj. Živi u ukletoj kući koju je ukrasila svjetiljkama napravljenim od lubanja pojedene djece. Ova strašna kuća stoji na paru kokošjih nogu pomoću kojih se na zapovijed kreće i lovi ljude.
Umjesto brave, Baba Jaga postavila je vilice oštrih zuba, a kao ključ joj služi ljudska ruka. U nekim se pričama govori da se neće pokazati kućna vrata sve dok se ne izgovori čarobna fraza da se kuća okrene.
Baba Jaga postoji i u hrvatskim predajama, što govore i kazivanja koje je zapisao etnolog Vid Balog na području Prekodravlja, točnije Gotalovu. No, predaje o njoj nisu samo ograničene na to područje te je poznata i u Prigorju, Zagorju, Podravini, dakle na prostoru cijele sjeverozapadne Hrvatske.
Prema jednom od kazivanja iz Gotalova, Baba Jaga je živjela nad barom koja se davno isušila i danas je tamo dio sela koji se naziva Berek, kajkavski naziv za močvarno tlo. Okružena prastarim rasklimanim plotom, njezin put u podzemni svijet počinjao je kraj starog bunara i mahovinom obraslih opeka koje su bile prekrivene grmljem i visokim koprivama. U podne je izlazila s tri žarke koprive u ruci, vrebajući nepažljive prolaznike da ih oplete i odvede u svoje podzemne dvore.
Baba Jaga je živjela u Bereku (dio Gotalova, danas prozvan Jadran, jer se tamo išlo kupati), tam je bilo ciglovinje i silne koprive nad jednom kakti grabom i tod smo prehađali gda smo se išli kopat. Tak so rekli da popoldan ne smeti iti na Dravo, da onda zihađa Baba Jaga i da ima tri koprive v roi… da popoldan ne smeti.. kre toga prehađati- onda bi nas Baba Jaga oplela z temi koprivami i odvlekla nekam k sebi. Nigdar se nesmo išli baš popoldan kot ili kre toga, nego ili prije ili posle, dok poldan zvoni. Ja sem se jako bojala Babe Jage.
Kao mitsko biće u Hrvata, poznata je i Baba Roga, koja također krade djecu ako su zločesta i odvodi ih u tamu, međutim u slučaju Podravaca njezinu funkciju obnaša Baba Jaga koja ima mnogo doticaja s ruskom predajom.
