Zagrebački Gradec je dio starog Zagreba koji je stoljećima služio kao važno središte političkog, društvenog i vojnog života. Bio je okružen moćnim zidinama i utvrđenjima. U njega se moglo ući kroz nekoliko gradskih vrata, od kojih su Kamenita vrata jedina sačuvana do danas.
No, povijesne rasprave i arheološka otkrića otkrivaju intrigantnu mogućnost postojanja šestih vrata, što do danas ostaje nerasvjetljeno. Počnimo, međutim, od onoga što se o starim bedemima i vratima zagrebačkog Gradeca uglavnom zna.
Gradska vrata Gradeca
Gradec, utvrđeni grad na Griču, imao je pet poznatih gradskih vrata: Kamenita vrata, Mesarska vrata, Poljska vratašca, Nova vrata te Mala sjeverna vratašca. Svaka od njih imala su specifičnu funkciju i povijest.
Najpoznatija, Kamenita vrata, podignuta su u 13. stoljeću i prvi put spomenuta 1375. godine. Ta monumentalna vrata bila su glavni ulaz u grad i služila su za obranu, a kroz stoljeća su doživjela mnoge preinake. Nakon velikog požara 1731. godine, Kamenita vrata postala su svetište zahvaljujući čudesnom spašavanju slike Majke Božje.
Ostala vrata nisu imala istu sreću. Poljska vratašca, koja su služila kao izlaz prema vrtovima, srušena su 1812. godine zbog izgradnje promenade. Mesarska vrata su, prema zapisima, bila problematična u pogledu lokacije, ali su sigurno srušena 1836. godine.
Nova vrata ili Opatička vrata nestala su 1839. tijekom izgradnje sjeverne promenade. Mala sjeverna vratašca, poznata i kao Surove dverce, zauvijek su nestala iz povijesti bez točnog traga.
Tajanstvena šesta vrata
Međutim, jedan od kurizoteta jest raprava o postojanju još jednih vrata – šestih po redu. Povijesni zapisi i nedavna arheološka istraživanja na prostoru parka Grič, jugozapadno od Gradeca, otkrili su dvije kule i građevinu koju povjesničari povezuju s kraljevskom palačom, izgrađenom oko 1335. godine.
Ova palača povezana je s novim informacijama koje upućuju na mogućnost postojanja šestih vrata. Prema povijesnim izvorima, kralj je od Gradeca zatražio izgradnju vrata koja su morala biti dovoljno velika da kroz njih može proći konj. Ova vrata, spomenuta u gradskim dokumentima iz 1344. godine, ostala su obavijena velom tajne jer se vrlo brzo gubi svaki trag o njihovoj sudbini.
Povjesničari poput Stjepana Krivošića i V. Bedenka smatraju da su ova vrata mogla postojati, iako ne postoje jasni dokazi o njihovoj lokaciji ili kasnijoj sudbini. Neki sugeriraju da su zazidana zbog osmanske prijetnje, dok drugi vjeruju da su nestala u zaboravu.
Unatoč teorijama, pitanje postojanja šestih vrata ostaje otvoreno. Arheološka istraživanja i dalje nisu donijela dovoljno dokaza koji bi nedvojbeno potvrdili njihovu lokaciju. Ipak, misterij i dalje potiče interes istraživača i ljubitelja povijesti Zagreba.
