Ispod razine medijske pažnje prolaze vijesti sa terena koje govore kako diljem zemlje svinjska gripa kosi populacije autohtonih svinja Hrvatske.
U Slavoniji je Crna Slavonska svinja danas međunarodni komercijalni hit i cijenjena delicija od čije prodaje žive brojne obitelji. Nastala je križanjem na imanju grofa Pfeiffera u Orlovnjaku kraj Osijeka krajem 19. i početkom 20. stoljeća,
Pitanje Genetske bašine nedavno je aktualizirala znanstveno-razvojna inicijativa ZRIN, nakon razgovora sa svinjogojcima i veterinarima, predlaže kako postupati tijekom i nakon svinjske gripe.
Dok svinjska gripa stvara neposredne posljedice, dugoročna opasnost leži u gubitku genetske raznolikosti, posebno crne svinje.
Mjere za budućnost
„Ovo je trenutak kada moramo gledati dalje od aktualnih izazova i postaviti temelje za budućnost svinjogojske industrije u Slavoniji”, ističe predsjednik Znanstveno-razvojne inicijative ZRIN Damir Vanđelić. Nakon razgovora sa svinjogojcima, ZRIN-ovim stručnjacima za stočarstvo i veterinarima, ZRIN-ovi stručnjaci naglašavaju sljedeće mjere:
- Vojska i Civilna zaštita 24h dnevno nadziru promet svinja, onemogućujući prijenos virusa kod transporta lešina i živih svinja.
- Eutanaziju svinja obavlja isključivo ovlaštena osoba, uz ispomoć vojske i Civilne zaštite kod eutanazije, utovara i otpreme, a eutanazira se tek kada dođe specijalizirano vozilo za njihov odvoz.
- Veterinari igraju ključnu ulogu u upravljanju ovom krizom, pa njihova naknada mora biti prilagođena težini situacije i njihovim plaćama. Sadašnja naknada je 22 EUR/dan što je oko 440 EUR/mjesec i apsolutno nedovoljno, osobito za ispomoć u krizi, stres i odvojen život. Predloženo je da veterinarima koji dolaze iz drugih dijelova Hrvatske bude osigurana naknada od najmanje 100€ na dan.
- Financijska likvidnost i stabilnost svinjogojaca je ključna. ZRIN ističe potrebu za pravovremenim isplatama sredstava po obračunu, ne kasnije od deset dana. Također, potrebno je definirati zajamčenu cijenu kako za uzgojene svinje, tako i za rasplodni materijal.
- Uzgajivači odmah trebaju i investicijsku pomoć EU i države, a treba ih potaknuti na pokretanje novih proizvodnih projekata koji će uključivati i povećane moderne kapacitete s integriranim sustavima protuvirusne zaštite, pružajući tako dugoročnu perspektivu industriji. Uzgajivači bi se time trebali baviti u ovoj godini pauziranja uzgoja.
- Osigurati pokretne mobilne klaonice u svim selima gdje je afrička svinjska kuga kako bi oni koji imaju zdrave svinje i hoće obaviti kolinje u svom dvorištu za svoje potrebe.
Genetska raznolikost je ugrožena
“Genetska raznolikost je ključna za održivost naše svinjogojske industrije. Crna svinja ima izuzetno važnu ulogu u kulturnoj i ekonomskoj baštini Slavonije, a njen gubitak bio bi neprocjenjiv”, dodaje Vanđelić. U svjetlu nedavnih događanja, gdje su cijela stada bila usmrćena i uzgoj svinja zabranjen na godinu dana, procjenjuje se da će za potpunu obnovu genetike svinja biti potrebno između 3 do 5 godina. Da bi se ovaj proces ubrzao, ZRIN predlaže sljedeće korake:
Uzgojne farme koje su uspjele sačuvati svoje stado trebale bi biti potaknute na povećanje reproduktivnih kapaciteta, uzgoj više mladunčadi i njihovu prodaju farmama koje su izgubile svoja stada. Ovaj pristup osigurao bi bržu obnovu genetske baze.
Da bi se potaknuli uzgajivači na ovaj korak, potrebni su odgovarajući financijski poticaji od strane države. Ovi poticaji trebali bi pokrivati troškove uzgoja, brige o životinjama te kompenzaciju za gubitke tijekom pandemije.
“Moramo zajednički raditi, a uz odgovarajuće poticaje i podršku države i suradnju svinjogojaca, vjerujem da možemo postići održiv svinjogojski sektor za buduće generacije,” zaključuje predsjednik ZRIN-a Damir Vanđelić.
U drugim dijelovima, situacija nije bolja.Turopoljska svinja je stara. Potječe od divlje europske svinje Sus scrofa ferus europaeus. U 6. stoljeću došlo je do križanja slovenske krško-poljske pasmine sa šiškom na području Turopolja. U pisanom obliku prvi se put spominje 1352. godine. Razvoj je polagao tekao, a napredak se dogodio, kada je Miško pl. Leder iz Kurilovca početkom četrdesetih godina 19. stoljeća, križao svoje turopoljske svinje s nepoznatom pasminom te dobio nove bolje odlike.
Osim priznatih, za potrebe jasnoće članka treba spomenuti i dvije sorte koje postoje, nisu priznate ali su jednako ugrožene. Čupava mangulica u Podravini, banijska šara na Baniji i u Slavoniji crna slavonska svinja ili fajferic.
