in

Drevne koštice otkrivaju: na hrvatskom Jadranu masline su se uzgajale puno prije dolaska Grka, Rimljana i ratova s Liburnima

Share With Your Friends

Foto: Sveučilište u Zadru

Ričul u Pašmanskom kanalu polako otkriva arheolozima svoje prastare nalaze, a podmorje između toga otočića i obližnje turanjske obale pod imenom Tukljača pruža im obilje raznovrsnih arheoloških svjedočanstva iz srednjega brončanog doba.

Sve dok prije nekoliko godina arheolozi nisu uz otočić Ričul započeli s podvodnim istraživanjima, o prapovijesnom razdoblju sjeverne Dalmacije istraživači su malo znali. Otkriveni dobro očuvani organski materijal, zarobljen u debelim morskim kulturnim naslagama pravi je rudnik znanja jer istraživačima mogućuje analize i donosi podatke koje tek iznimno rijetko mogu dobiti na kopnenim lokalitetima.

Tako su unutar prapovijesnoga kulturnog sloja, dobro datiranog radiokarbonskom analizom drvenih pilona u srednje brončano doba, otkrivene stotine koštica maslin starih oko 3.500 godina. One govore o za sada, najstarijem maslinarstvu na području hrvatskoga Jadrana.

Podsjetimo, ranije su u sloju mulja kod Vranjica također pronađene su koštice maslina koje su datirane u 8., odnosno 9., stoljeće prije naše ere. To znači kako su se masline uzgajale puno prije dolaska grčkih kolonista koji se počinju naseljavati i sukobljavati s Liburnima tijekom 4. stoljeća prije naše ere.

Potraga za sortom

Koštice će poslati vrsnom poznavatelju maslinarstva, prof. dr. sc. Đaniju Benčiću sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, kako bi se skeniranjem utvrdila sorta, koja možda još uvijek postoji u sjevernoj Dalmaciji. Osim koštica maslina, otkrivene su i one koje, čini se, pripadaju višnjama. “Moglo bi se reći da su se pripadnici predliburnske zajednice baš dobro i raznovrsno hranili. Nije im nedostajalo mesa, na što upućuju pronalasci mnogobrojnih kostiju različitih domaćih životinja, i to goveda, koza i ovaca. Imali su i kruha, sudeći po žrvnjevima za mljevenje žitarica” -kaže dr. Mate Parica, zamjenik voditelja istraživanja.

Wikipedia Commons

Istraživanjima se obogaćuju spoznaje o životu  koje su na tome području živjele sve do prije približno tri tisućljeća. Zbog toga djelatnici Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru tu provode sustavna istraživanja, i to zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Općine Sveti Filip i Jakov te logističkoj potpori Alana Mandića iz Turnja.

Trenutačno je u tijeku peta podvodna arheološka kampanja, s kojom su započeli sredinom rujna. U njoj sudjeluju doc. dr. sc. Mato Ilkić (voditelj istraživanja), doc. dr. sc. Mate Parica (zamjenik voditelja istraživanja), izv. prof. dr. sc. Dario Vujević i studentica arheologije, Vinka Milišić.

Ilustracija

Osim te mokre arheološke ekipe, u ovoj istraživačkoj fazi sudjeluju i doc. dr. sc. Martina Čelhar te voditeljica Arheološke zbirke Odjela za arheologiju, Filipa Jurković Pešić. Uz pomoć Petre Govorčin, Aleksandre Matura, Filipa Vukresa i Antonele Klobučar, one obavljaju probna iskopavanja na Ričulu, s ciljem utvrđivanja moguće kulturne povezanosti kopnenog dijela otočića s lokalitetom u njegovom podmorju.

U istraženim sondama, taj suhidio arheološke ekipe otkrio je brojne ulomke prapovijesne keramike te pravocrtnu konstrukciju od pločastoga kamena, možda ostatke nekakve stare ograde. Ronilački dio ekipe usmjerio je svoja istraživanja na morsko dno gdje leže arheološki ostatci  debljega zida.
“Njegovo vanjsko i unutarnje lice je izgrađeno od krupnog amorfnoga kamenja a unutar te konstrukcije je i podosta drveta. Vrlo vjerojatno su to ostatci zaštitnog bedema, koji je štitio brončanodobno naselje od moguće opasnosti s kopnene strane” – kaže Ilkić.

Zeleni i obrasli u raslinje, čuvari kraljevstva riba Vodenjaki posjeduju moći o kojima ljudi mogu samo sanjati

Moje drago serce: vjenčanja poput onog Ane Katarine Frankopan i bana Petra Zrinskog stoljećima prije i poslije nije bilo