Ove godine je Krčki sajam Lovrečeva, koji se tradicionalno održavao od 8. do 10. kolovoza, obilježio svoju 500. obljetnicu. U sklopu sajma se, između ostalog, učila- glagoljica.
Glagoljica u svom habitatu
Smatra se kako je ovo pismo sredinom 9. stoljeća izmislio bizantski redovnik Konstantin, poznatiji kao sv. Ćiril. Kao inspiracija mu je poslužio južnomakedonski govor iz okolice Soluna, otkuda je bio podrijetlom. Taj specifični govor je bilo teško vjerodostojno zabilježiti latinicom ili grčkim alfabetom. Stoga je Konstantin odlučio izumiti potpuno novo pismo, kojim bi se bilježio staroslavenski jezik. Potom je zajedno sa svojim bratom Metodom poslan u slavenske zemlje. Tamo su počeli uvoditi bogoslužje na narodnom jeziku, u svrhu širenja kršćanstva među, tada uglavnom nepismenim, Slavenima.
Neki izvori navode kako su braća u svom pohodu prvo stigli na Krk, otkud su počeli širiti glagoljicu u okolna mjesta. Tako postoji i teza kako je upravo otok Krk kolijevka glagoljice. Shodno tomu, u sklopu ovogodišnje jubilarne Lovrečeve Andrea Radojčić, odgojateljica djece predškolske dobi iz Karlovca, održala je dvije radionice posvećene glagoljici.
Tijekom svoje karijere odgojiteljice sudjelovala je u nekoliko zapaženih i nagrađenih projekata. Jedan od glavnih zajedničkih ciljeva tih projekata jest kod mladih naraštaja pomoći pri razvoju svijesti o vlastitom identitetu i kulturnoj baštini. Neki od njih su: K toleranciji kroz priče Ivane Brlić – Mažuranić (priručnik), Naš kraj, Glagoljica u vrtiću (predstavljen na Regionalnoj smotri projekata), Ja glagoljam (ostvaren preko platforme e-Twinning).
Radionice glagoljice
Sajmovi su oduvijek bili mjesta gdje se ljudi susreću, druže i zabavljaju, ali i uče te stječu nova vrijedna iskustva. Cilj ovogodišnjih Andreinih radionica je bio popularizacija glagoljice, kako kod onih koji su se već susreli s ovim starim pismom, tako i kod onih koji su se s glagoljicom susreli po prvi put.
Odaziv na radionicama bio je iznad očekivanja. Djeca svih uzrasta, neka zajedno s roditeljima, pokazala su svoju kreativnost kroz dvodnevnu radionicu. Radionicama su se odazvali i posjetitelji izvan Hrvatske. Tako su se u prolazu mogli čuti razni jezici – engleski, slovenski, talijanski, mađarski, njemački…
“Oduševljena sam odazivom i zainteresiranosti djece za rad i učenje, osobito zanimanjem stranih državljana za našu kulturu. Bilo je radno, zabavno i veselo!”- rekla je voditeljica radionica Andrea Radojčić. Iako neki nisu znali hrvatski jezik te je bilo nemoguće svima objasniti na materinjem jeziku cilj radionice, svi su uspješno napisali barem jedno slovo na glagoljici, a neki i više. Zanimljivo je bilo vidjeti da su slovo uspjeli “precrtati” i djeca koja još ne idu u školu i ne znaju pisati latinicom.
Prvog dana na radionici su se izrađivali i oslikavali privjesci s inicijalom na glagoljici, dok su se drugi dan oslikavale platnene vrećice s motivima glagoljice. Radionice su pokazale da se i s malim financijskim sredstvima i dobrom idejom može potaknuti zainteresirane na proučavanje i pisanje glagoljice te promoviranje naše kulturne baštine. Mišljenja sam da bi ovakve radionice tijekom ljeta trebalo češće organizirati, neovisno od velikih sajmova i festivala.
Inicijativa u Senju
Senj se također smatra jednim od centara glagoljaštva, otkuda se glagoljica kroz stoljeća proširila u mjestima duž istočne obale Jadranskog mora. Stoga ne čudi lokalna inicijativa da se glagoljica popularizira među stanovnicima, ali i posjetiteljima ovoga grada. Zamisao je realizirana pomoću jednostavne male školske ploče (glagoljske škole).
Ovo navodimo kao još jedan pozitivan primjer gdje se skromnim sredstvima i dobrom idejom može ostvariti dobra interakcija sa zainteresiranima. Ploča je postavljena na Veliku placu (trg Cilnica) u Senju, ispred galerije SEN. Osmisli su ju Marija Zudenigo i Ante Milas.
Malo ploče, krede i priča može početi. Na ploči se djeca i odrasli, sa svih strana svijeta, prvi put susreću s glagoljicom. Uče o njezinoj važnosti za hrvatsku kulturu, pismenost i kolektivni identitet, saznaju kolika je važnost Senja u svemu tome te se i sami okušaju u pisanju.
Nadamo se da će ovakvih pozitivnih primjera biti još i u drugim dijelovima Hrvatske. Naročito u onima koji imaju dugu tradiciju glagoljice i glagoljaštva.
