in

Je li Coca-Cola doista izmislila Djeda Božićnjaka? Dobri starac koji donosi poklone ipak je stariji od korporacije

Ilustracija / AI
Ilustracija / AI

Prema općeprihvaćenoj predožbi, Djed Božićnjak ili Djed Mraz živi na Sjevernom polu ili u Laponiji. Djecu na Božić dočekuju pokloni koje im je on donio u svojim saonicama s osam sobova ukrašenima praporcima. Njegovi pomagači su vilenjaci koji u njegovoj domovini rade u radionici, a pritom ih hranom opskrbljuje Baka Mraz, Djedova žena.

On nosi crveno krzneno odijelo s bijelim rubovima i remenom, a ima punašan trbuh i okruglasto, dobronamjerno lice. Nos i obraz su mu crveni, a na njegovom je licu uvijek prisutan osmijeh.

Isti takav opis Djeda Mraza preuzela je Coca-Cola, a mnogi tvrde da ga je i ona stvorila. Međutim, kako etnograf Christopher Roosen srčano dokazuje, to nije u potpunosti istina. Mnogo narodnih priča i vjerovanja je prethodilo Coca-Coli, a sada ćemo napraviti kratki pregled podataka.

Pretkršćanski izvori – Yule

Mnogi elementi današnjeg Božića i Djeda Mraza slični su onima pretkršćanskog blagdana Yulea, a iz njega današnji Božić potječe. Yule, kako navodi enciklopedija Britannica, ima korijene u nordijskim zemljama.

Uz Djeda Mraza uvijek rade vilenjaci koji najčešće imaju crvene kapice kao i on. Crvene kapice, u nrodijskoj tradiciji nose bića rastom i izgledom slična gnomima – nisse, tomten, tomtenisse ili tontu. Oni pomažu ljudima ukoliko im se ukaže poštovanje i ako ih se ne gleda. Isto se može povezati s činjenicom da Djed Mraz i vilenjaci daju poklone dobroj djeci, a nikada ih se zapravo ne vidi dok to rade.

Prema Arctic portalu, nisse se do 19. stoljeća počeo stapati s Djedom Božićnjakom te je počeo darivati djecu tijekom Božića. Nazvali su ga Julenisse ili Jultomte. Za Julenisse se često misli da živi u blizini, odnosno u staji, šumi ili čak kutku kuće. Prema Ingebretsensu, u Švedskoj Jultomtea vozi koza (kao Djeda Mraza sobovi).

Sv. Nikola i britanski Father Christmas

Osoba koja ima direktnu vezu s Djedom Mrazom, i po nazivu, sveti je Nikola. On je svetac iz 4. stoljeća, a najčešće se prikazuje u crvenom biskupskom ruhu. Nizozemci su ga kao tradiciju prenijeli u Novi svijet. Oni su ga nazivali Sinterklaass što dolazi od svetog Nikole. Prema etnografu Christopheru Roosenu, nije sasvim jasno kada je Sinterklass postao Djed Mraz (engleski Santa Claus). Također, ne zna se je li britanski Otac Božić (engl. Father Christmas) temeljio na istoj vrsti uvoza iz Europe u Englesku.

“Noć uoči Božića” i Coca-Cola

Prema Roosenu je Sundblom, koji je ilustrirao reklame Coca-Cole, crpio inspiraciju iz pjesme “Noć uoči Božića” (eng. “Twas the Night Before Christmas”) i njezina prikaza svetog Nikole.

Haddon Hubbard "Sunny" Sundblom / Wikipedia Commons
Haddon Hubbard “Sunny” Sundblom / Wikipedia Commons

Naime, ranije reklame Coca-Cole sadržavale su prikaz, takorečeno, strožeg Djeda Mraza, u duhu Thomasa Nasta, ali je Haddon Sundblom 1930-ih počeo ilustrirati njihove reklame. Prema Coca-Coli, izvršni direktor reklamne agencije D’Arcy, Archie Lee, u suradnji s navedenom tvrtkom, želio je da kampanja prikazuje Djeda Božićnjaka koji je istovremeno realan i simboličan. Stoga je Sundblom zaposlen da prikaže “samog Djeda Mraza, a ne čovjeka odjevenog u Djeda Mraza.

Često se tumači da je crveno-bijeli kaput Djeda Mraza inspiriran crveno-bijelim bojama etikete Coca-Cole, ali nepobitno je da je Sundblomovom prikazu Djeda Božićnjaka prethodio prikaz u pjesmi “Noć uoči Božića”. Samim time je posve vjerojatno da je Sandblom uistinu bio inspriran pjesmom Clementa Clarka Moorea:

(…) Kako sam povukao unutra glavu i okrenuo se,
Niz dimnjak spusti se Sv. Nikola.
Bio je obučen u krzno, od glave do pete,
A odjeća mu je bila uprljana pepelom i čađom;
Torbu igračaka bacio je na leđa,
I izgledao je kao trgovac koji tek otvara svoju torbu.
Njegove oči—kako su sjajile! njegove jamice, kako vesele!
Njegovi obrazi poput ruža, nos poput trešnje!
Njegove smiješne usne poput lúka,
A brada mu bijaše bijela kao snijeg;
Držaše lulu čvrsto u svojim zubima,
A dim omota njegovu glavu poput vijenca;
Imaše lice široko i mali okrugli trbuh
Koji je poskakivaše kad se smijao, poput zdjele pune želea.
Bio je zdepast i pun, pravi veseli stari vilenjak, (…)
(prevela L. L. K.)

Registar kulturnih dobara RH

Blagdanska tradicija pripreme božićnog kruha Koledo, simbola zdravlja i blagostanja iz Plemenšćine