Grobna kapela grofova Erdödy koja se nalazi uz sam posjed Bajnski dvori u mjestu Gornje Ladanje kod Varaždina danas skriva scene potpune devastacije zaštićene hrvatske kulturne baštine o čemu kako svjedoči ovaj užasan primjer, u praksi ne brine baš nitko.
Opljačkani grobovi
Posmrtni ostaci grofova Erdödy koji se nalaze u sarkofazima od obojenog mramora razbijeni su, a metalni lijesovi s ornamentima karakteristični za stil ukopa s prijelaza od 19. u 20. stoljeće su otvoreni, s vidljivim posmrtnim ostacima osoba koje su dok su živjele, bile poznate kao veliki mecene i zaštitnici cijelog kraja.
Grof i grofica gradili su škole, crkve i druge objekte, a danas zbog vandalizma i potpune nebrige odgovornih, njihove su kosti izložene elementima. Kod posjeta grobnoj kapeli Sv. Marije Čestohovske koja je sagrađena krajem 19. stoljeća, istraživači Blaga & misterija prikupili su opsežnu foto i video dokumentaciju te će u ovom članku biti prikazan samo njezin dio, obzirom na činjenicu da ona prikazuje razmjene uništenja grobnih mjesta.
Kod ulaza u kapelu koja je u trenutku posjeta istraživača portala Blaga & misterije bila otvorena, ustanovljeno je kako su oba sarkofaga teško oštećena.
U njima se pokapani grof Ivan Nepomuk III. (1794.-1879.) i supruga mu, grofica Terezija Erdödy Raczinski (1820.-1909.) U lijevom sarkofagu koji je potpuno razbijen još uvijek se nalazi otvoreni metalni lijes grofice Terezije Erdödy s vidljivim sadržajem.
Zvali ju dobra grofica
Dok je živjela, Terezija Erdödy slovila je kao jedna od rijetkih akademski školovanih žena svog vremena. Bavila se slikarstvom i bila dobar poznavalac umjetnosti, a također se spominje i kao donatorica pa tako zapisi o njezinom djelovanju otkrivaju kako je jednom prilikom Viničkim vatrogascima darovala novu mehaničku vatrogasnu špricu.
Između ostalog, pomagala je razvoju školstva u Varaždinskoj županiji, pa joj je stoga i povjerena čast da bude kuma školske zastave u gradu Varaždinu na dan 28. svibnja 1899. godine.
U Vinici (današnje mjesto Marčan) je sagradila i školu za djevojčice, a 1897. godine utemeljila je zakladu za održavanje školske zgrade. U povijesnim izvorima taj je događaj opisan kao „dobivanje škole“ i spominje se kao jedan od najznačajnijih događaja u općini Vinica. Grofica Erdödy godinama je darivala siromašnu školsku djecu odjećom i obućom, pa je narodu ostala u sjećanju kao dobrotvorka i plemenita žena.
Preminula je 14. siječnja 1909. godine u Grazu gdje je obično boravila tijekom zime, sahranjena uz svog supruga grofa Ivana Nepomuka III. Njezini ostaci danas se, na sveopću sramotu svih, od lokalne općine i njezinih čelnika, pa nadležnog konzervatorskog odjela u Varaždinu pa do Ministarstva kulture, nalaze u otvorenom lijesu koji se nalazi u razbijenom sarkofagu, koji se nalazi u otvorenoj grobnoj kapeli, koja je pak, zaštićena kulturna baština Republike Hrvatske.
Sarkofag grofa Ivana Nepomuka III. također je teško oštećen, no nije razbijen te lijes s posmrtnim ostacima nije vidljiv. Ivan Nepomuk Erdödy bio je zadnji nasljedni župan Županije varaždinske iz obitelji Erdödy.
Kada je na županijskoj skupštini 30. svibnja 1848. donešena odluka da se grofovima Erdödy više ne prizna nasljedno pravo na obnašanje časti velikih župana Županije varaždinske, kao uvjereni mađaron tada je napustio zemlju. Postoji i dopis Ivana Nepomuka III. Erdödyja upućen Varaždinskoj županiji, kojim službeno prosvjeduje što je čast velikog župana spomenute županije dodijeljena osobi izvan obitelji Erdödy.
Umro je u Beču 1879. godine, no u braku sa svojom suprugom Terezijom nije ostavio potomstva.
Tragom posjeta, istraživači portala Blaga & misterije razgovarali su i s današnjim vlasnicima posjeda Bajnski dvori uz čiji se posjed nalazi kapela. U telefonskom razgovoru Marija Hršak Bonjeković navodi kako kapela nije dio posjeda koji im je vraćen 2010. kao nasljednicima posljednjih vlasnika, no kako je nažalost upoznata sa stanjem kapele o čemu je više puta upozoravala nadležni konzervatorski odjel u Varaždinu.
-Više smo puta zaključali kapelu i činimo što možemo, no nikog čini se, nije briga. – navela je Marija Hršak – Bonjeković.
Zaštićena kulturna baština
S obzirom na to da je grobna kapela obitelji Erdödy upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem Z-1578, odgovor na dopis s pitanjima o tome što se događa i zašto su grobovi i lijesovi otvoreni do trenutka objave ovog članka nismo zaprimili te će on biti objavljen naknadno.
Glasine o blagu
O temi devastacije grobne kapele koja sadrži posmrtne ostatke istaknutih članova grofovske obitelji istražitelji su se neformalno raspitali i preko izvora, koji tvrde da su provale u kapelu relativno česte, i kako je danas riječ o znatiželjnicima koji ne razumiju o kakvom se kulturnom blagu radi.
Govori se i o urbanoj legendi koja bi mogla biti krivac za stalne devastacije grobne kapele, a koja govori da su grofovi Erdödy bili pokapani sa zlatom i drugim dragocjenostima.
Naime, u dvorcu Bajnski dvori u vrijeme grofova Erdödy nalazila se jedna od najbogatijih umjetničkih riznica kontinentalne Hrvatske u 19. stoljeću. Grof Ivan Nepomuk III. Erdödy, tada veliki župan Varaždinske županije, i njegova supruga, poljska plemkinja Terezija Raczyńska kupuju posjed 1864. godine i u njega počinju dopremati neprocjenjivo kulturno blago.
Nakon što je jednostavni barokni dvorac moderniziran i dograđen, s novim elementima – malom okruglom kulom, erkerom i četverokutnom kulom – oblikovanima u duhu neogotike i neoromanike, novi pitoreskni izgled Bajnskih Dvora uspoređen je s istodobno preuređenim dvorcem Trakošćan.
Blago generacija
Na fotografiji perivoja razabire se raznovrsno, čak i tropsko drveće, te sjenica s ružama penjačicama. O uređenju unutrašnjosti doznajemo iz knjige Stjepana Beloševića, koji je kao varaždinski gradski načelnik i banski savjetnik posjećivao dvorac posljednjih godina 19. i početkom 20. stoljeća. Belošević bilježi postojanje zbirke umjetnina sa slikama Murilla, Van Dycka, Rubensa, Rembrandta, Dürera, Kaulbacha, Lenbacha i „nekih poljskih slikarskih prvaka“, te skupocjeno pokućstvo: namještaj od egzotičnog drva, orijentalne sagove, venecijanske lustere, porculan iz Sèvresa i Beča.
Supružnici Erdödy uz dvorac su sagradili neoromaničku kapelu u kojoj su i sahranjeni. I kapela je bila pažljivo opremljena: iznad ulaza je majolični reljef u stilu radionice della Robbia, uz ulaz škropionica od crnoga mramora, a u središtu sarkofag.
Prema predaji, u kapeli se nalazila slika „Žitna Madona“, rad nepoznatog autora iz 15. stoljeća. Ta se slika, inače, danas nalazi u gradskom muzeju grada Varaždina.
Poslije smrti Terezije Erdödy 1909., posjed je prešao u ruke Samuela Festeticsa (1876-1927.), unuka njezine sestre Wande, koji dodatno popunjava bogati inventar dvorca umjetninama i antikvitetima iz posjeda svoje ugledne obitelji. Tijekom Prvog svjetskog rata Festeticsi su uglavnom boravili u Austriji, a o dvorcu se brinuo upravitelj imanja.
No, u pobuni seljaka i rudara u ožujku 1919., Bajnski su Dvori opljačkani i spaljeni, pri čemu je uništen gotovo kompletan inventar s vrijednom umjetničkom zbirkom. Neki predmeti iz dvorca pojavljivali su se tijekom vremena kod seljaka iz obližnjega Gornjeg Ladanja, a nešto namještaja i slika zatekli su i novi vlasnici posjeda, Janko i Marija Bonjeković. Slika „Žitne Madone“ je sačuvana, jer pobunjenici nisu devastirali kapelu, pa je tako i završila u muzeju.
Sve do kraja Drugog svjetskog rata o kapeli je skrbila zaklada, koja je nacionalizira 1945. godine kada i počinje propadanje. Šezdesetih godina prošlog stoljeća nepoznati počinitelji razbili su sarkofage u kapelici i porazbacali kosti pokojnika vjerojatno tražeći dragocjenosti i vođeni legendom o blagu.
Od tih godina do danas, sudbina kapele nije se puno promijenila, osim što je općina postavila novi krov i zakovala sarkofage. U međuvremenu, kako svjedoče fotografije nastale sredinom travnja 2021. godine, oni su opet otvoreni i devastirani.
Potraga za odgovorima
No čija je to odgovornost? Kako je moguće da se dogoditi situacija gdje je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske toliko izloženo pljačkašima grobova, istraživači Blaga & misterija pokušat će odgovoriti pitanjima svim nadležnim institucijama ove zemlje i ustanoviti točan lanac odgovornosti koji je doveo do činjenica iznesenih u ovom članku.
Važno
Predmetni istraživački članak zajedno sa svim fotografijama izvorno je objavljen na portalu Blaga & misterije te je kopiranje članka i fotografija, odnosno bilo kojeg dijela strogo zabranjeno te se smatra utuživim. Bez prethodne suglasnosti uredništva članak niti bilo koja objavljena fotografija ne smije se kopirati. Ohrabrujemo cijenjenje urednike medija da kontaktiraju uredništvo portala Blaga & misterije za dogovor o licenciranju sadržaja i fotografija na email adresu tajnistvo@blagamisterije.com
