Na otoku Šolti i danas postoji Igrališče koje se nalazi u mjestu Grohote i u minulim vremenima na njemu se birao otočki kralj. Prema dostupnim podacima koji se temelje na kazivanjima koje je prikupio opat Petar Bačić dvadesetih godina prošlog stoljeća.
Bilješke otkrivaju kako je stari običaj bio da se mještani sva četiri sela, odnosno Gornjeg Sela, Donjeg Sela, Srednjeg Sela i Grohota na dan sv. Stjepana, odnosno 26. prosinca, okupe i izaberu kralja.
Biranje je bivalo na Igrališču, seoskoj sredini. Tute je bio kameniti stol gdje bi podigli izabranog kneza. Zaogrnuli bi ga crvenom čohom i obukli mu nove opanke. Novoizabrani kralj (knez) s toga stola držao bi govor, kako će duševno i pametno upravljali s narodom. Poslije toga birali bi jednoga podvornika za svako selo, koji su imali bili pomoćnici i doušnici kraljevi.
Ta novoizabrana vlada (uprava) ostala bi u Grohotama od Sv. Stjepana do Tri Kralja, da pribere i promisli, kako će upravljali sljedećom godinom, i da riješi ako je ostala još koja ne presuđena parnica. Kada bi izbor svršio, sav bi okupljeni narod pjevao novom kralju i upravi, a potom bi svi zaigrali kolo.
Novoizabrani kralj imao bi suditi svaku parnicu i prekršaj. Ako se koji krivac ne bi pokorio kralj bi ga osudio na kaznu izopćenjem. Bio bi isključen iz rada bratovština i lišen svih drugih prava što je za njega i obitelj bila najveća kazna i sramota.
Po svemu sudeći, bilježi Zorica Rajković 1990. godine, običaj biranja kralja zamro je negdje na prijelazu s osamnaestog na devetnaesto stoljeće, odnosno u vrijeme Napoleonskih ratova.
“Napominjem da sam ispitujući mještane nekadašnjem biranju seoskog kneza (kralja) nailazila na fragmentirane podatke ili samo prisjećanje da su o tome nešto čuli.” bilježi Rajković i dodaje kako običaj biranja kralja ukazuje na veliku važnost bratovština u životu mještana otoka Šolte.
Ovaj običaj biranja kralja kojem je mandat trajao godinu dana samo je jedan primjer biranja kralja koji se pojavljuje u brojnim dijelovima Dalmacije koji su se nalazili pod upravom Mletačke Republike. Neki kazivači navode i kako je Pošteni stol u stvarnosti bio stol koji se inače nalazio u ribarnici
