in

Popis grofa Nugenta: Prije 194 godine jedan Irac stigao je u Hrvatsku i počeo spašavati dvorce od zaborava i propadanja

Danas je u Hrvatskoj konzervatorsko iskustvo opterećeno brojnim teško prihvatljivim romantičarskim restauracijama, izvedenim tijekom 19. i početkom 20. stoljeća.

Prvi, vrlo rani zahvati vežu se za grofa feldmaršala Lavala Nugenta. Rođen je u studenom 1777., u Ballynacoru u Irskoj.  Mladost provodi u vojsci i dobiva brojna odlikovanja. 1813. godine kao austrijski vojskovođa ulazi s odredom vojnika u Rijeku iz koje se povlače Francuzi.

Iako ga je kasnije vojevanje odvelo prema Trstu i Veneciji,  pa prema Napulju, ljubav ga je vratila u Rijeku. Tijekom kampanje u Italiji, 1815. u Rim vraća prognanog papu Pija VII, a na napuljsko prijestolje restaurira kralja Ferdinanda I Bourbona.

Ženi groficu vojvotkinju Giovannu Sfozza, koja je srodnik Frankopana. Tada započinje Lavalov interes za Frankopane i Hrvatsku.

Foto: Laval Nugent

Godine 1824. godine prvo kupuje stari frankopanski grad Trsat, ubrzo i drugi stari frankopanski grad Bosiljevo, a 1837. godine u zamjenu za Dubovac vojnoj komandi gradi na obali Kupe suvremenu i prostranu barutanu, nakon čega restaurira ruševine i tog kaštela.

Svoju smjelu obnovu Trsata, koju završava 1837., Nugent izvodi po projektima mletačkog arhitekta i kipara Giacoma Paronuzzia.

O opsegu radova, stanju prije (1828.) i poslije radikalne obnove Trsata (1837.) najviše bi nam podataka trebale dati dvije litografije Annibala Manzonia, koje su se prvo nalazile u Nugentovoj galeriji slika na Trsatu, poslije u Bosiljevu, a danas su pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu.

Foto: Gornja slika- Trsat prije obnove(Annibale Manzoni 1827; slika 2 Trsat poslije obnove 1837.

Povjesničar umjetnosti i svojedobno konzervator savjetnik Drago Miletić smatra da prema spomenutim litografijama (ako bi se pouzdali u njihovu vjerodostojnost) možemo zaključiti da je Nugent zatekao Trsat u posve ruševnom stanju kao posljedicom njihova osipavanja i urušavanja. No, ipak, smatra Miletić, moramo sumnjati u potpunu vjerodostojnost crteža.

Uređeni i neuređeni Trsat

Prostor unutar ruševnih zidina posve je uređen, gotovo hortikulturno dotjeran, njime šeće muškarac u odijelu i s cilindrom na glavi, ali su istodobno u pozadini dvije koze, nedaleko kojih sjedi pastir. Da su zidovi, posebno utočišna kula, dvadesetak godina prije bili već posve ruševni, kako je to Manzoni nacrtao, potvrđuje i akvarel Franza Jaschkea iz 1808. godine.

Po drugom Manzonievu crtežu, koji bi trebao prikazivati stanje nakon restauracije Trsata, rekonstruirana je utočišna kula s kruništem, koje su dobile i ostale kule i svi obrambeni zidovi, dok se na središnjem uzdignutom prostoru, koji je prije zauzimala skromna ruševna prizemnica s krovištem na dvije vode, nakon obnove uzdiže neoklasični hram, mauzolej obitelji Nugent, nazvan Mir junaka. Prema Miletiću, vjerojatnije je da je drugi Manzonijev crtež bio dio projekta, ili prvobitna zamisao, a ne prikaz stvarno izvedenog stanja.

Skoro pa zaboravljen

Laval Nugent nije pristupio obnovi Trsata da bi unutar njega uredio sebi dom, nego je zamišljeno kao mjesto u kojem će taj strastveni kolekcionar smjestiti svoju bogatu zbirku umjetnina i imati zadnje počivalište. Tu on 1843. osniva Museum Nugent, a za prvog upravitelja muzeja postavlja Mijata Sabljara.

Točno stotinu godina nakon Gjuro Szabo piše o toj restauraciji: “Grof Naval Nugent nije ni mario ni tražio od svog graditelja, rodom Talijana, da mu “restaurira” grad, odnosno da pokuša obnoviti ono, što je tu nekada postojalo. Zato je nedostajalo podloge, a nije imalo nikakve svrhe. Laval i njegov graditelj odluče, da stvore tu fantastičan burg, da bude grobnica starog maršala i njegov odvjetak, sasvim u duhu romantike 19. stoljeća. Talijanski arhitekt nije ni poznavao naših gradova, nije ništa uništio, ništa u strukturi tuđinskog dodao, već je stvorio novo djelo, pravo remekdjelo, a sigurno se ima njemu pripisati da je svuda pometao kruništa, većinom u talijanskim formama.Da, još je toga ostalo dosta neizvedena, kako to pokazuju komadi klesana kamena, koji nikada nisu bili upotrebljeni….”.

Bosiljevo također obnavlja Nugent, no ni približno tako radikalno, ali je zato ubrzo nakon završetka obnove Trsata započeo jednako tako radikalnu obnovu Dubovca, koju će nakon njegove smrti završiti sin Artur. Kule i palas umjesto krovova dobivaju kruništa, kao i na Trsatu, čime je izmijenjen njegov izvorni izgled.

Jedan članak premalo je za sagledavanje traga koji je ostavio u hrvatskoj povijesti, jer prvi svakom iščitavanju, prije ili kasnije znatiželjnik stigne do njegovog imena koje i dalje kao da odzvanja u dvorcima koje je spasio od propadanja, muzejima koje je osnovao i dokumentima koje je sačuvao.

izvor: Drago Miletić: Plemićki gradovi

Daleko u Africi, nazvao je slapove po Zrinskima, pregovarao s domorocima i s velikim Stanleyem istraživao Kongo

Drugi dio poznatog sanatorija Brestovac danas rijetki posjete, ruševine su to neobičnog spokoja i hladnoće koja obuzima