Vrata koja vode u manje dvorište sa cvjetnjakom se konačno otvaraju. U okolnim zgradama žive ljudi, a u zgradi ispred njih se nalazi današnja ostava koja skriva zazidani tajni prolaz. Među ostalima, koristio ga je i Maksimilijan Vrhovac, važan član lože “Prudentia”.
Vrhovac je postao član lože u dobi od 21 godine i prošao kroz formativne godine koje su imale velik utjecaj na njegovo buduće djelovanje. U loži je bio zamjenik starješine i govornik pod tajnim imenom Publicola.
Godinama kasnije, postao je jedna od najistaknutijih osoba u Hrvatskom narodnom preporodu, poznat po svom velikom znanju, raznolikoj djelatnosti i neiscrpnoj energiji. Osnovao je tiskaru, otvorio knjižnicu i zalagao se za jedinstven narodni jezik. Bio je preteča i oslonac hrvatskom ilirizmu. Ne postoji tadašnja institucija kojoj nije pomagao. Iza njega je stao i slobodoumni Janko Drašković, također slobodni zidar.
Zagrebačke katakombe
Bliže glavnom ulazu iza kovanih vrata nalazi se ulaz u katakombe u kojima je bila smještena loža. Kad se otvore vrata, lako je vidjeti da je konfiguracija prostora tipična za lože slobodnih zidara koje se inače sastoje od barem tri prostorije. Pogled iz predsoblja ulijevo otkriva podrum sa svodom koji se dijeli na jednu manju i jednu veću prostoriju.
Manja je služila za administraciju, a veća za ‘bijele stolove’, masonske zajedničke ručkove i večere, kojima se obično pristupa nakon izvedenih ceremonijalnih radova. U njoj su se braća družila. Uz jelo, razonodu i društvene igre oblikovala su se mišljenja i stavovi za djelovanje izvan lože.
Iz predsoblja se ulazi i u takozvanu mračnu komoru koja je i dan-danas ukrašena freskama. Protežu se cijelim prostorom koji ima oblik trokuta. U desnom kutu, nalazi se kamena klupa dovoljno velika da na nju mogu sjesti dvije odrasle osobe.
Mračna komora bio je prostor u kojem su novi inicijati trebali u meditaciji provesti neko vrijeme kako bi razmislili o svojoj odluci o stupanju u redove slobodnih zidara. Freske na zidovima danas su u izuzetno lošem stanju.
Istraživanje lože
Jedna od rijetkih osoba koja je za ovaj dio povijesti iskazivala javni interes bio je pokojni Vladimir Dodig Trokut. Kako je ta derutna, a povijesno značajna građevina za vrijeme komunizma imala praktički otvorena vrata i služila kao ‘skvot’ gradskoj sirotinji, Trokut je u njoj izveo performans otvaranja ‘Lože plavog majmuna’. Kasnije ga je replicirao i u Balama, mjestu gdje je radio nenadmašni Cagliostro. Trokut je tvrdio i kako je u posjedu magične ‘ikone’ Majstora Venecijana, jednog od zaštitnika ezoterične masonerije – emanacije treće od sedam zraka mudrosti. Ako je to istina, onda je Draškovićeva opservacija, čiji je dio bila i loža Prudencia, imala značajne veze sa ‘Egipatskim obredom’ Alessandra Cagliostra, što je prostorno i povijesno na određeni način logično, ali ne i dokazivo.
U potresima iz 2020. godine podrum u kojem se nalazila nekadašnja loža još je propao pa je sad zatvoren za javnost. Moguće je da se i cijela ta kuća – uruši.
Neobično je da toliko značajan povijesni prostor, u kojem su se preplitale sudbine Hrvatskog narodnog preporoda, Crkve, Ilirizma, republikanskih nakana i plemićkih težnji ka osamostaljenju Hrvatske – stoji upravo toliko žalosno zapušten. Formalni razlog su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, ali nemoguće je oteti se utisku da bi ambicioznija gradska uprava u njemu napravila muzej kojeg bi posjećivali deseci tisuća turista.
