Hrvatski sabor početkom je prosinca 2024. godine velikom većinom glasova usvojio Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, donoseći ključne promjene u upravljanju i zaštiti kulturne baštine nakon gotovo 25 godina.
Novi zakonski okvir zamjenjuje prethodni iz 1999. godine, koji je u međuvremenu prošao 17 izmjena, i predstavlja sveobuhvatnu reformu prilagođenu suvremenim izazovima poput klimatskih promjena, energetske krize i upravljanja kulturnim dobrima u izvanrednim okolnostima.
Zakon donosi niz značajnih novina koje će olakšati upravljanje kulturnom baštinom i unaprijediti njezinu zaštitu.
Uvođenje konzervatorske lokacijske obavijesti
Vlasnici i investitori mogu zatražiti konzervatorsku lokacijsku obavijest od Ministarstva kulture i medija prije poduzimanja zahvata na kulturnom dobru. Ova obavijest sadržavat će podatke o mjerama zaštite, potrebnim istraživanjima i dopuštenim promjenama, čime se smanjuje rizik od neusklađenih intervencija.
Financiranje arheološke baštine iz državnog proračuna
Novi zakon predviđa financiranje arheoloških istraživanja iz državnog proračuna, posebno za projekte koji su u javnom interesu, poput stambenog zbrinjavanja. Dosad su te troškove snosili isključivo investitori, što je često dovodilo do kašnjenja i problema u provođenju istraživanja.
Javna dostupnost konzervatorskih podloga
Podaci o mjerama zaštite kulturnih dobara postat će javno dostupni putem e-usluga na portalu e-Građani i Geoportalu kulturnih dobara. Ova mjera olakšat će administrativne postupke vlasnicima, projektantima i drugim dionicima uključenim u projekte.
Nov način proglašenja statusa kulturnog dobra
Status kulturnog dobra sada će se utvrđivati odlukom, uz jasno definirane kriterije poput povijesne, estetske i znanstvene vrijednosti. Detalji će biti uređeni pravilnikom, čime se uvodi transparentniji i učinkovitiji postupak.
Centralizacija konzervatorskih službi
Od 1. siječnja 2026. godine, Ministarstvo kulture i medija preuzima sve konzervatorske poslove za područje Grada Zagreba, čime se osigurava jedinstvena konzervatorska služba na cijelom području Hrvatske.
Jasnije propisane mjere zaštite
Mjere zaštite kulturnih dobara sada su taksativno navedene i obvezno uključene u prostorne planove. Njihovo provođenje bit će lakše zahvaljujući informacijskim sustavima poput Geografskog informacijskog sustava (GIS).
Solidarna odgovornost vlasnika i suvlasnika
Vlasnici i suvlasnici kulturnih dobara solidarno će odgovarati za redovito održavanje i štetu nastalu na zaštićenim objektima, čime se postavljaju jasne obveze za sve koji imaju vlasnička prava.
Razlozi za reformu
Promjene su motivirane tehnološkim razvojem, potrebom za boljim očuvanjem baštine i prilagodbom postojećih zakona suvremenim uvjetima. Tijekom godina, Hrvatska je stekla značajno iskustvo u upravljanju kulturnim dobrima, posebno u kontekstu izvanrednih situacija poput potresa, koje su pokazale nedostatke starog zakona. Osim toga, novi Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara je usklađen s međunarodnim konvencijama, poveljama i smjernicama Europske unije, osiguravajući da Hrvatska prati europske standarde u očuvanju kulturne baštine.
Usvajanjem novog zakona Hrvatska čini važan korak prema očuvanju i boljem upravljanju kulturnim dobrima. Uz transparentniji i učinkovitiji sustav zaštite, javna dostupnost informacija i financijska podrška bit će ključni za uspješno provođenje mjera u praksi.
Novi je zakon prilika da kulturna baština Hrvatske dobije odgovarajuću pažnju i zaštitu koju zaslužuje, prilagođenu izazovima (n)ovoga doba.
