fbpx
Strašni požari često su pustošili Zagreb i nakon jednog od njih, dogodilo se čudo koje je natjeralo građane da se zamisle
Zagreb. Panorama grada / Hrvatska mjesta u Grafičkoj zbirci HDA
Ritam vremena

Strašni požari često su pustošili Zagreb i nakon jednog od njih, dogodilo se čudo koje je natjeralo građane da se zamisle

31.05.2018. Ured za blaga i misterije

Kuće u Zagrebu kroz povijest uglavnom su bile građene od drva i izolirane  slamom, trskom ili pokrivene šindrama. Drveni bijahu
i dvorovi na Kaptolu kanoničke kurije.

Krovovi su bili bez odgovarajućih dimnjaka pa su goruće iskre često uzrokovale katastrofične požare.  Gradsko poglavarstvo je bilo svjesno problema i prijetnje. Postojali su propisi koji su određivali da kuhinja mora biti  dobro uređena, ognjište trebalo biti  nadsvođeno, a žeravica se morala pokriti debelom naslagom pepela.

Noćobdije bi svake večeri obilazili gradom i pazili, da se ne porodi vatra. No unatoč svoj brizi u Zagrebu su se požari stalno događali, građani su  protrnuli, mnogi izgubili sve i postali siromasi.

Požar 1731. godine

Tako je jedan od najvećih požara buknuo u srijedu 30. svibnja 1731. godine. Vatra se pojavila oko 22 sata na zagrebačkom Griču i za samo 15 minuta plamen je obavio velik dio Griča.

Središte vatre nalazilo se u sjemeništu sv. Josipa, gdje su tada stanovali učenici glazbenici. Kako je sjemenište bilo na uglu Kamenite i Jezuitske ulice, širila se vatra po cijelom onom okolišu.

Najgore je prošao prvi susjed sjemeništa u Kamenitoj ulici. On je naime u svome dućanu imao također puščanoga praha. Kad je vatra doprla do baruta, došlo je do žestoke eksplozije, koja je srušila čitavu kuću.

Kamenita vrata / Wikipedia Commons

Požar je zahvatio i onu (danas Kulmerovu) kuću kraj crkve sv. Katarine, a nasuprot gimnazije. Isusovci su se veoma uplašili, jer je prijetila pogibao crkvi sv. Katarine; već je crkveni toranj počeo gorjeti, ali ga pogasiše isusovci. Da se na crkvi zapalio krov, prešla bi vatra i na isusovački samostan, koji se drži crkve.

Zato su isusovci crkveno odijelo i posude nosili u grobnicu, a samostanske knjige i spise u pivnicu. No vjetar prenese vatru na kaptolsku stranu, gdje je izgorio franjevački samostan, crkva i toranj, te oveći broj kanoničkih kurija. I u gornjem gradu uništila je vatra gradsku bolnicu i dugi red građanskih kuća.

Na neobjašnjiv način ostala je sačuvana slika Majke Božje od Kamenitih vrata koja je pronađena  na zgarištu kod Kamenitih vrata. Izgorio je čak i drveni okvir, ali se vatra zaustavila kad je došla do Bogorodičinog lika. Svjedočanstvo o tom čudu zapisao je poznati hrvatski povjesničar Adam Baltazar Krčelić.

Slika Majke Božje od Kamenitih vrata / Wikipedia Commons

Stanovnici Gradeca, a kasnije i Zagreba, od tog trenutka na poseban način štuju tu sliku. Izgradili su joj oltar unutar obnovljenih Kamenitih vrata i sve do danas ostao je običaj da se prolaznici poklone i prekriže pred slikom.

Mnogi se pobožni Zagrepčani pred slikom i mole, uzdajući se u pomoć Bogorodice. Postoji i gradski običaj paljenja svijeća pred slikom iz zahvalnosti za Marijinu pomoć u nekoj krizi

Nakon tog požara, grad Zagreb zavjetovao se zaštitniku od požara sv. Florijanu svečanom procesijom i zavjetnom sv. misom.

Od davnih vremena vrši grad taj zavjet svake godine na 4. svibnja, te se od toga dana služi svečana zavjetna sveta misa, a onda kreće gornjim gradom svečana procesija.

Skrb oko te procesije nosi grad, koji na procesiji i obično zastupa načelnik s gradskim zastupnicima i školska mladež. Procesija izlazi sada sa sv. Otajstvom na južna vrata, kreće Pivarskom, Opatičkom ulicom, te se preko Katarinskog trga i Gospodskom ulicom vraća u crkvu.

STRAŠNI POŽARI U ZAGREBU / Matica Hrvatska