Tragom detektoraša: u Hrvatskoj jako raste broj krađa kulturnih dobara

Kaznena djela oštećenja i nedozvoljenog izvoza kulturnih dobara u Hrvatskoj rastu iz godine u godinu, pokazuju podaci kojima raspolaže Hrvatska policija. Zatražili smo ih da pružimo malo konteksta vijestima o pljački nekog kulturnog dobra ili lokaliteta koje s vremena na vrijeme zabilježimo.

Ranokrščanska bazilika na samoj granici s Hrvatskom kod Tomislavgrada samo je posljednji primjer prakse s kojom se i Hrvatska policija sve češće susreće. Počinitelji gotovo uvijek raspolažu metal detektorima, a neki od njih spremni su i na upotrebu teške mehanizacije. No, krenimo redom.

Što kaže zakon?

Kazneni zakon Republike Hrvatske, u članku 319., predviđa kazne za takva djela, a kazne variraju ovisno o težini djela i šteti koja je prouzročena. Osoba koja ošteti ili uništi kulturno dobro može biti kažnjena zatvorom do tri godine, a iste kazne prijete i onima koji trajno izvezu kulturno dobro bez potrebnog odobrenja nadležnog tijela ili ga ne vrate u Hrvatsku unutar propisanog roka.

No, ako počinjena radnja rezultira značajnom štetom ili uključuje kulturno dobro od nacionalnog značaja, kazna za počinitelja može iznositi od šest mjeseci do pet godina zatvora. Osim toga, čak je i pokušaj počinjenja takvog djela kažnjiv, što dodatno ističe ozbiljnost pristupa države prema očuvanju kulturne baštine.No, što se događa u praksi?

Stalni rast broja kaznenih djela

Prema podacima kojima raspolaže Hrvatska policija – posljednjih godina, broj ovih kaznenih djela u stalnom je porastu. U 2020. godini zabilježena su dva slučaja, 2021. godine tri, 2022. šest, a 2023. već deset takvih kaznenih djela. Tijekom 2024. godine, do rujna ih je evidentirano sedam.

Policija navodi kako do saznanja o ovim kaznenim djelima uglavnom putem prijava građana, otvorenih izvora te vlastitih istraživanja. Nakon prikupljanja informacija, policija provodi kriminalistička istraživanja kako bi utvrdila sve činjenice i osigurala procesuiranje počinitelja.

Profil počinitelja i područja najčešćih prekršaja

Većina počinitelja dolazi iz Hrvatske, uglavnom su to muškarci starije životne dobi, sa srednjom stručnom spremom. Kaznena djela se većinom događaju u obalnim dijelovima Hrvatske, s naglaskom na južnu Dalmaciju i dalmatinske otoke, područjima bogatim kulturnim nasljeđem i povijesnim spomenicima koji su često na meti lovaca na blago.

Apel građanima za pomoć u očuvanju kulturnih dobara

Policija ističe važnost sudjelovanja građana u prevenciji i otkrivanju ovih kaznenih djela. Informacije građana o osobama koje uništavaju ili planiraju uništiti kulturna dobra mogu značajno pomoći u kriminalističkim istragama. Svi koji posjeduju informacije o sumnjivim aktivnostima, poput identiteta počinitelja, registarskih oznaka vozila ili drugih korisnih podataka, pozivaju se da iste dostave policiji putem broja 192.

Ovaj apel dodatno naglašava važnost zajedničkih napora svih dionika društva u očuvanju kulturnog nasljeđa. S obzirom na sve veći broj prijavljenih slučajeva, nužno je poduzeti sve raspoložive mjere kako bi se spriječilo daljnje uništavanje i nedozvoljeni izvoz dobara koja čine bogatu kulturnu baštinu Hrvatske.