U divljinama gora ili šuma postoje zdenci mitskih moći, ponekad se na njima može zgrabiti žive vode ili kraj nih ubrati ljekovite trave, no tamo može prebivati i iskonsko zlo koje copernice iskorištavaju. Riječ je o Kači jadovači, velikoj zmiji koja svojim ispljuvkom može ubiti čovjeka ili zlobnoj ženi dati otrov kojim će upropastiti čovjeka.
Kače jadovače su općeprihvaćeni naziv za zmije otrovnice u Kajkavskom narječju,, ali kako biolozi do sada nisu registrirali zmiju koja pljuvanjem ubija ljude, barem ne na našim prostorima, moramo Kaču jadovaču smjestiti u mitološki kontekst.
Kaču jadovaču nalazimo u pjesmi koju je zabilježio etnolog Vid Balog u Goli, Gotalovu i dio je balade Đuro zaspal med dvema ljubami koja govori o junaku kojeg snube dvije ljubovce.
Jednu ne želi jer ima srditoga bratca, a ona mu odgovara: Mojem bratcu lefko vugoditi, crnom zemlom i zelenom travom. Zatim moli Kaču jadovaču da joj pusti otrov kojim ubija brata, ali ju junak ostavlja jer kak si bratcu, tak bi i junaka.
Otišla je na te jeden zdenec,
Na te jeden zdenec Jeduševec
Pak zazvala Kaču jadovaču
Prehnula je tremi iglicami
Šibnula je tremi šibicami
-Pusti Kača jada i čemera
Kaj otrujem svojeg milog braca.
Osim pjesme, Balog je zabilježio i kazivanje iz kojeg se može iščitati kako je ova zmija oblikom jedna od većih zmija te saveznica coprnicama u njihovim vračanjima. Balog je naglasio kako nitko od njegovih kazivača nije naveo da je vidio ovu zmiju, već su priče o njoj naslijedili prema kazivanju svojih predaka.
Kača jadoača je najgorša zmija, ona ne piče (ona ne grize, ne ujeda), nego te plučne, onda moraš preminoti od njezinoga otrova, njo so copernice zazavale pak so trovale. Nema takvoga otrova ni poskok, ni riđovka Je… jeso nekakva drevca kaj treba deti na rano, strugati da te plučne, ali ja to ne znam…. valda.
