fbpx
Bilogorom, Podravinom i Moslavinom Kvak je putovao biciklom, slušao ljude i spašavao priče od zaborava
Ritam vremena

Bilogorom, Podravinom i Moslavinom Kvak je putovao biciklom, slušao ljude i spašavao priče od zaborava

14.01.2020. Marina Horvat

Hrvatski etnolog Zvonko Lovrenčević ostaje zapamćen kao sakupljač kulturnog blaga bilogorskog, moslavačkog i podravskog kraja. Putovao je biciklom po selima, razgovarao s ljudima i radio bilješke, a osobito je vrijedne zapise napravio na Bilogori.

Njegovi suvremenici kažu kako je slutio duboku starinu nekih hrvatskih običaja i zaključio kako mora doći na izvor narodne predaje. Tako se često kretao među ljudima s kojima je razgovarao satima, a sve kako bi zabilježio običaje i narodne predaje.

Poznat i po  nadimcima Kvak i Cincek, promatrao je tako, svadbe i mukotrpno bilježio običaje. Zabilježio je i brojne narodne priče koje su mu ispričali kazivači – osobe koje često i rado pričaju o mitovima i legendama svog kraja.

U preko pedeset godina profesionalne karijere, između ostalog je bio ravnatelj Glazbene škole u Bjelovaru i ravnatelj Gradskog muzeja u Bjelovaru. Radio je kao savjetnik u Oblasno-kulturnom Savezu Oblasti Bjelovar. U suradnji sa slikarom Ivanom Generalićem i drugima suradnicima osnovao je pedesetak  folklornih društva.

Sakupljao je narodnu baštinu, proučavao je narodne plesove, pjesme, nošnje i običaje. Spašavao je od zaborava napjeve, stare glazbene instrumente poslovice i stara vjerovanja. Skladao je i svirao tamburašku glazbu, priređivao je smotre folklora. Vodio je brigu o ugroženim kulturno-povijesnim spomenicima. Bio je predsjednik bjelovarskog Ogranka folklorista.

Bilježio je jezično blago bjelovarsko-podravskog kraja, što je tiskamo u Bjelovarskom zborniku 1990. i 1991. u suradnji s prof. Dragutinom Grganićem. Pisao je televizijske i filmske scenarije. Bio je suradnik Televizije Zagreb, Večernjeg lista, Bjelovarskog lista i dr. Proučavao je arheološka nalazišta, sredovjekovne utvrde, okupljao je arheologe amatere i izrađivao arheološke karte.

Proučavao je i biljke, radio je herbarije i vodio zapažanja o prirodi. Organizirao je izviđačke izlete u prirodi i logorovanja. Zanimao se za numizmatiku, astronomiju i astrologiju. Preko 50 godina vodio je istraživački i sakupljački rad, što je ostavio u zapisima, koji su objavljeni posthumno poput knjige “Folklorna glazba Bilogore” 1994. godine.

Preminuo je 11. siječnja 1990. godine a godinu dana nakon smrti, u Domu kulture u Bjelovaru održana je priredba “Kvaku u spomen”.