Kao povijesni kuriozitet o kojem se tog rujna 1888. godine izvještavalo s naslovnica novina tadašnje Austro-Ugarske, pa i cijele Europe, ostaje zabilježena jedna zgoda. Tada se, naime, biskup Josip Juraj Strossmayer javno sukobio s carom Franjom Josipom. Biskup je tada caru okrenuo leđa što se tada smatralo neviđenom uvredom. Toliko je taj naizgled sitan događaj ostavio traga da ga danas nazivaju i “Bjelovarska afera”.
Ujedno, Bjelovarska afera bilo je i svojevrsna najava (ne)prilika u koje je uskoro zapalo Austro-Ugarsko Carstvo. Bilo je to 12. rujna 1888. godine u Bjelovaru prilikom vojnih vježbi na području sela Rače i Drljanovca, oko 20 kilometara od Bjelovara.
Uvažena delegacija
U carevoj pratnji bila je uvažena delegacija jer su u to vrijeme carevi jedni drugima voljeli pokazivati svoje vojnike. Tako je, osim Franje Josipa, u Bjelovaru bio i prijestolonasljednik Rudolf i nadvojvode Willim, Joseph i Otto. U pratnji je bio i engleski princ od Walesa, kasnije kralj Edvard VII.
U zgradi tadašnjeg gradskog poglavarstva u Bjelovaru, koji je danas zgrada Gradskog muzeja, na prvome katu susreli su se car Franjo Josip I. i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.
Tijekom susreta, Franjo Josip I. prigovorio je biskupu što je poslao brzojavnu čestitku u Kijev prigodom 900. godina pokrštavanja Rusa. Na carev prigovor biskup Strossmayer mu je odgovorio: “Moja je savjest čista!”. Udaljio se od cara okrenuvši mu leđa, što je u to doba smatrano neviđenom uvredom.
Bjelovarska afera na spomen-ploči
Na Trgu Hrvatskog sokola 11 (preko puta igrališta slavnog bivšeg ORK Partizan) na pročelju jedne kuće postavljena je spomen-ploča, u spomen na ovaj događaj. Upravo je u toj kući Strossmayer prespavao nakon incidenta.
Vlasnik kuće, tadašnji upravitelj Gospodarstvenog ureda Đurđevačke imovne općine Dragutin Laksar, jedini je pristao primiti biskupa na spavanje. Ostali su se građani bojali zamjeriti uvrijeđenom caru.
