Kao i prije stoljeće,dva ili pet, rasprave u Hrvatskom saboru znaju biti više ili manje zanimljive, no i dalje je riječ o instituciji čiji zastupnici predstavljaju narod koji ih je odabrao. Jedna od manje poznatih rasprava tako se odvijala 5.10. 1885. godine bila je neobično važna.
Omraženi ban Khuen Héderváry naredio je da se važni hrvatski povijesni dokumenti prenesu u Budimpeštu i primijetio kako sumnja da je Hrvatska došla u pošten posjed tih spisa.
Kad je primjedbu čuo vođa stranke prava u Senju Josip Gržanić, nagovor stranačkog kolege dr. Davida Starčevića samo ga je potaknuo na akciju koja i danas nosi ime Saborski vritnjak. Riječ je o zaboravljenoj formi protesta koji je na ovaj način tada ušao u političku kulturu no u saborskim klupama nije puno korišten.
Okolnosti
Stranka prava je na izborima 1884. postala najjačom opozicijskom strankom u Hrvatskom saboru. Posebno nezadovoljstvo stranke Khuenovim banovanjem u Hrvatskoj izazvao je banov postupak tajnog otpremanja komorskih spisa iz Kr. Hrv.-slav.-dal. Zemaljskog arkiva u Zagrebu u Budimpeštu 1885.
Riječ je o arhivskim spisima koje je iz Budima 1851. godine donio Ivan Kukuljević Sakcinski na zahtjev bana Josipa Jelačića, a koji se odnose na povijest hrvatskog naroda. Rasprave o arhivskim spisima kulminirale su na saborskoj sjednici 5. listopada 1885.
Josip Gržanić pojurio za banom koji je sa govornice krenuo prema predsjedničkoj sobi te ga izgurao iz sabornice i napucao nogom u stražnjicu. Gržanić i Starčević su osuđeni na zatvor od tri mjeseca s gubitkom građanskih prava, a Starčević i na gubitak prava obavljanja odvjetničke službe.
Nakon žalbe kazna je 1. ožujka 1886. godine prekvalificirana u prekršaj, ali je produžena na šest mjeseci. Gržanićevo postupanje u Saboru prema banu imalo je veliki odjek među građanstvom jer je značilo protivljenje mađarizaciji u Hrvatskoj, što su pravaši iskoristili u političko-propagandne svrhe.
Događaj je svoj medijski izraz dobio u srebrnim čizmama, koje su se kao motiv pojavile na razglednicama. Čizmice su postale trajan spomen na događaj u Saboru, a Gržanićev udarac koji je Khuenov režim isprva pokušao zataškati ušao je u povijest kao „saborski vritnjak“.
Spomen čizme prikazane na fotografijama darovale su žene i rodoljubi Josipu Gržaniću na njegov imendan kao znak podrške dok je bio utamničen u bjelovarskom zatvoru zbog svog postupanja prema banu D. Khuen-Héderváryju u Hrvatskom saboru 5. listopada 1885. Čuvaju se u Hrvatskom povijesnom muzeju.
