fbpx
Dan Saborskog vritnjaka: zastupnik koji je bana Khuena Héderváryja napucao nogom u stražnjicu dobio je nezaboravne poklone
Ilustracija
Ritam vremena

Dan Saborskog vritnjaka: zastupnik koji je bana Khuena Héderváryja napucao nogom u stražnjicu dobio je nezaboravne poklone

05.10.2018. Ured za blaga i misterije

Rasprava u Hrvatskom saboru koja se odvijala na današnji dan prije ravno 133 godine bila je neobično bitna. Omraženi ban Khuen Héderváry naredio je da se važni hrvatski povijesni dokumenti prenesu u Budimpeštu i primjetio kako sumnja da je Hrvatska došla u pošten posjed tih spisa.

Kad je primjedbu čuo vođa stranke prava u Senju Josip Gržanić, nagovor stranačkog kolege dr. Davida Starčevića samo ga je potaknuo na akciju koja i danas nosi ime Saborski vritnjak. Riječ je o zaboravljenoj formi protesta koji je na ovaj način tada ušao u političku kulturu no u saborskim klupama nije puno korišten.

Okolnosti

Čizmice u Hrvatskom povijesnom muzeju / Blaga & misterije

Stranka prava je na izborima 1884. postala najjačom opozicijskom strankom u Hrvatskom saboru. Posebno nezadovoljstvo stranke Khuenovim banovanjem u Hrvatskoj izazvao je banov postupak tajnog otpremanja komorskih spisa iz Kr. Hrv.-slav.-dal. Zemaljskog arkiva u Zagrebu u Budimpeštu 1885.

Riječ je o arhivskim spisima koje je iz Budima 1851. godine donio Ivan Kukuljević Sakcinski na zahtjev bana Josipa Jelačića, a koji se odnose na povijest hrvatskog naroda. Rasprave o arhivskim spisima kulminirale su na saborskoj sjednici 5. listopada 1885.

Josip Gržanić pojurio za banom koji je sa govornice krenuo prema predsjedničkoj sobi te ga izgurao iz sabornice i napucao nogom u stražnjicu. Gržanić i Starčević su osuđeni na zatvor od tri mjeseca s gubitkom građanskih prava, a Starčević i na gubitak prava obavljanja odvjetničke službe.

Čizmice u Hrvatskom povijesnom muzeju / Blaga & misterije

Nakon žalbe kazna je 1. ožujka 1886. godine prekvalificirana u prekršaj, ali je produžena na šest mjeseci. Gržanićevo postupanje u Saboru prema banu imalo je veliki odjek među građanstvom jer je značilo protivljenje mađarizaciji u Hrvatskoj, što su pravaši iskoristili u političko-propagandne svrhe.

Događaj je svoj medijski izraz dobio u srebrnim čizmama, koje su se kao motiv pojavile na razglednicama. Čizmice su postale trajan spomen na događaj u Saboru, a Gržanićev udarac koji je Khuenov režim isprva pokušao zataškati ušao je u povijest kao „saborski vritnjak“.

Spomen čizme prikazane na fotografijama darovale su žene i rodoljubi Josipu Gržaniću na njegov imendan kao znak podrške dok je bio utamničen u bjelovarskom zatvoru zbog svog postupanja prema banu D. Khuen-Héderváryju u Hrvatskom saboru 5. listopada 1885. Čuvaju se u Hrvatskom povijesnom muzeju.

Hrvatski povijesni muzej

Obljetnice