in

Dan Saborskog vritnjaka: zastupnik koji je bana Khuena Héderváryja napucao nogom u stražnjicu dobio je nezaboravne poklone

Ilustracija

Rasprava u Hrvatskom saboru koja se odvijala na današnji dan prije ravno 133 godine bila je neobično bitna. Omraženi ban Khuen Héderváry naredio je da se važni hrvatski povijesni dokumenti prenesu u Budimpeštu i primjetio kako sumnja da je Hrvatska došla u pošten posjed tih spisa.

Kad je primjedbu čuo vođa stranke prava u Senju Josip Gržanić, nagovor stranačkog kolege dr. Davida Starčevića samo ga je potaknuo na akciju koja i danas nosi ime Saborski vritnjak. Riječ je o zaboravljenoj formi protesta koji je na ovaj način tada ušao u političku kulturu no u saborskim klupama nije puno korišten.

Okolnosti

Čizmice u Hrvatskom povijesnom muzeju / Blaga & misterije

Stranka prava je na izborima 1884. postala najjačom opozicijskom strankom u Hrvatskom saboru. Posebno nezadovoljstvo stranke Khuenovim banovanjem u Hrvatskoj izazvao je banov postupak tajnog otpremanja komorskih spisa iz Kr. Hrv.-slav.-dal. Zemaljskog arkiva u Zagrebu u Budimpeštu 1885.

Riječ je o arhivskim spisima koje je iz Budima 1851. godine donio Ivan Kukuljević Sakcinski na zahtjev bana Josipa Jelačića, a koji se odnose na povijest hrvatskog naroda. Rasprave o arhivskim spisima kulminirale su na saborskoj sjednici 5. listopada 1885.

Josip Gržanić pojurio za banom koji je sa govornice krenuo prema predsjedničkoj sobi te ga izgurao iz sabornice i napucao nogom u stražnjicu. Gržanić i Starčević su osuđeni na zatvor od tri mjeseca s gubitkom građanskih prava, a Starčević i na gubitak prava obavljanja odvjetničke službe.

Čizmice u Hrvatskom povijesnom muzeju / Blaga & misterije

Nakon žalbe kazna je 1. ožujka 1886. godine prekvalificirana u prekršaj, ali je produžena na šest mjeseci. Gržanićevo postupanje u Saboru prema banu imalo je veliki odjek među građanstvom jer je značilo protivljenje mađarizaciji u Hrvatskoj, što su pravaši iskoristili u političko-propagandne svrhe.

Događaj je svoj medijski izraz dobio u srebrnim čizmama, koje su se kao motiv pojavile na razglednicama. Čizmice su postale trajan spomen na događaj u Saboru, a Gržanićev udarac koji je Khuenov režim isprva pokušao zataškati ušao je u povijest kao „saborski vritnjak“.

Spomen čizme prikazane na fotografijama darovale su žene i rodoljubi Josipu Gržaniću na njegov imendan kao znak podrške dok je bio utamničen u bjelovarskom zatvoru zbog svog postupanja prema banu D. Khuen-Héderváryju u Hrvatskom saboru 5. listopada 1885. Čuvaju se u Hrvatskom povijesnom muzeju.

Hrvatski povijesni muzej

Obljetnice

Nasljednici Trenkovih pandura posljednju bitku vodili su usred Zagreba, prosvjedujući za Republiku Hrvatsku, 177 godina nakon što ih je barun Trenk osnovao

Prva moderna karta svijeta crtana je po informacijama koje je redovnik pronašao u putovanjima Marka Pola